Anketa provedena od 14. do 24. lipnja ove godine polako daje obrise sastava budućeg saziva Hrvatskog sabora. Prema njima, HDZ i SDP ostaju daleko najjače stranke, uz sljedeće procjene osvojenih mandata – 60 za koaliciju okupljenu oko SDP-a, 54 za HDZ.

Daleko iza njih ostaje Domovinski pokret Miroslava Škore koji će u Sabor uvesti 18 ljudi sa svoje liste. Most bi uz ponešto sreće mogao dogurati do 5 mandata, a na začelju su još i lijeva koalicija brendirana pod nazivom Možemo sa jednim mandatom, te koalicija Stipe Petrine i Živog zida koja bi u Sabor trebala poslati dugogodišnjeg primoštenskog načelnika, Stipu Petrinu. Za ostale ne ostaje niti jedan mandat pa tako ispod praga, a time i bez ijednog mandata ostaje koalicija Pametno – Stranka s imenom i prezimenom.

Skromni rezultati lijevih i lijevo-liberalnih koalicija okupljenih oko stranaka Možemo te Pametno i Stranka s imenom i prezimenom koje zajednički mogu računati na jedan jedini mandat i to onaj u prvoj izbornoj jedinici ne bi bili posebno zanimljivi da ne utječu drastično na političku sliku Hrvatske, ali i na to tko će u sljedeće četiri godine voditi Hrvatsku i predsjedati hrvatskom vladom.

Rezultati anketa pokazuju da će ove dvije koalicije, koje lijevo – liberalni birači prepoznaju kao svoje predstavnike, uzeti ogroman broj glasova, ali i potencijalnih mandata SDP-u i njegovoj Restart koaliciji. Njima će uzeti, a sebi će priskrbiti samo jedan mandat, budući da će u devet od deset izbornih jedinica ostati ispod praga od 5%, ali sa značajnim brojem glasova.

Analiza rezultata objavljenih anketa pokazuju da Stranka s imenom i prezimenom u 1. izbornoj jedinici osvaja čak 3,9% glasova, što je daleko od mandata, ali predstavlja ogroman broj glasova koji će biti bačeni u vjetar. Ista je situacija i u 6. izbornoj jedinici, gdje Možemo dobiva 4,4% glasova, ponovo nedovoljno glasova za mandat, ali tisuće glasova ljevice ponovo odlazi u vjetar. U 7. izbornoj jedinici, Možemo je nešto bliže mandatu, 4,6%, no ukoliko i tu ostanu ispod praga, za što postoje izgledne šanse i u toj izbornoj jedinici mnoštvo glasova lijevih birača ostaje neiskorišteno. U 8. izbornoj jedinici, Možemo ostvaruje ponovo 4,4% podrške, no u jedinici u kojoj ni 6% glasova nije dovoljno za mandat, vjerojatnost da će uspjeti u posljednjih 7 dana udvostručiti potporu je minimalna. Na taj način bi lijevi birači iz Istre i Rijeke mogli baciti i do 8.000 glasova. Uz sve ove desetke tisuća glasova koji neće rezultirati mandatom, treba nadodati i dodatne desetke tisuća glasova koji će rezultirati bez mandata, a koje će lijevi i liberalni birači dati koaliciji stranaka Pametno i Stranke s imenom i prezimenom.

Ovakvi rezultati izbori savršeno odgovaraju desnom i konzervativnom dijelu političke scene koji će bez problema sastaviti koalicijsku vladu za sljedeće četiri godine. Restart koalicija sa 60 mandata nema više nikakav koalicijski potencijal koji bi joj pomogao da dođe do potrebnih 76 mandata. I ako pridoda sve manjinske zastupnike te jednog zastupnika koalicije Možemo, ona se zaustavlja na brojci 69 što je u političkoj matematici miljama daleko od sastava vlade. Zahvaljujući rasipanju glasova na ljevici, lijeva politička opcija u Hrvatskoj moguće gubi i do 10 mandata, u svakoj izbornoj jedinici minimalno po jednoga. Sa 70 mandata na kontu, koje bi ostvarili bez problema da je lijeva opcija ujedinjena ili da birači pragmatično odaberu Restart koaliciju u jedinicama u kojima ostale dvije lijeve koalicije nemaju šanse, SDP bi sasvim sigurno sastavljao Vladu. Uz 70 zastupnika te koalicije i 8 manjinaca, ljevica bi u Hrvatskoj imala većinu, čak i više od potrebnih 76 ruku.

Rasap glasova na ljevici imat će sasvim konkretne posljedice na hrvatsko društvo. HDZ neće moći sastaviti vladu ni sa kim drugim doli Škorinim Domovinskim pokretom u kojem spremno čekaju Zlatko Hasanbegović i Ruža Tomašić. Tomašić je u intervjuu na televiziji N1 jasno istaknula da je spremna biti ministricom unutarnjih poslova i da ima ideje kako urediti taj sustav, a Hasanbegović je kandidat za ministra kulture u svakoj prilici u kojoj ekstremna desnica sudjeluje u parlamentarnoj većini. U prijevodu, rasap glasova dovest će do scenarija koji niti jedan liberalni i lijevi glasač u Republici Hrvatskoj ne želi, da ključne pozicije u državi i nadzor nad brojnim društvenim procesima dođu u ruke ljudi njima potpuno suprotnih političkih i životnih stajališta.

No, budući da su izbori na kraju krajeva jednostavna matematika i da se glasovi koji ne dosegnu prag od 5% bacaju u vjetar i ne računaju u podjeli političke moći, scenarij u kojem birači ljevice dovode na vlast Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić je vrlo izgledan. Dapače, to je najsigurniji scenarij ukoliko se preferencije birača prikazane u anketama zaista potvrde.