Foto: Mate Rimac FB

Prije dvije godine svojim je idejama Mate Rimac impresionirao i Ursulu von der Leyen, šeficu Europske komisije. Tad je najavio robotaksije na hrvatskim ulicama do 2024. U međuvremenu se taj rok pomaknuo, ali je iz Komisije stigao i vrijedan poticajni novac – 180 milijuna eura te pristajanje na odgodu Dana D.  
“Izazovni su rokovi, jako su izazovni rokovi, svi oni imaju jako puno međukoraka da bi se ostvarili. Postoji šansa da će se neki od tih međukoraka pomaknuti lijevo ili desno, ali mi ciljamo definitivno da onaj finalni rok kad ćemo pružiti uslugu korisnicima, prvo u Zagrebu, da on bude takav kako smo se obvezali”, kaže Marko Pejković, iz Project 3 Mobilitya.

 
Odnosno, 2026. godine. Tada bi se Zagrepčani, nakon što pozovu taksi, mogli iznenaditi i ući u vozilo u kojem će biti bez vozača. Pitali smo ih i jesu li za takvu inovaciju spremni.

Robotaksiji ovakvog tipa nisu novost, već postoje u SAD-u, a svoj su napravili i Kinezi i Korenci. Na najčuvenijoj ulici u Eulu robotaksiji već uredno prometuju. Ali iz tvrtke Project 3 Mobility koja provodi cijeli projekt objašnjavaju da će taj njihov biti drukčiji, javlja N1.

“Zagreb je nama jako bitan, nama je jako bitno da mi pokažemo da je ovo nešto potpuno drugačije od onoga što sad možete vidjeti po medijima, što možete vidjeti u Americi, Kini, itd. Da to pokažemo, kad pokažemo da imamo pravi proizvod, imamo potpisan dogovor sa 7 zemalja, u Njemačkoj, u Velikoj Britaniji, na Bliskom istoku”, dodaje Pejković.

Pa bi robotaksi proizveden u Hrvatskoj mogao otići u svijet. Trenutno pregovaraju s još 32 zemlje. Osim inovativnog aspekta, dovođenje robotaksija na hrvatske ulice utjecat će i na promet, ističe ministar prometa, Oleg Butković.

 
“Kroz projekt će se izraditi autonomno električno vozilo koje bi funkcioniralo kao dio javnog prijevoza na području grada Zagreba. To je projekt koji doprinosi ciljevima održivog, zelenijeg prometa, prometa koji ide prema smanjenju emisija štetnih plinova, smanjenju gužvi, a njegovom realizacijom postići će se znatno povećanje sigurnosti u prometu u gradu Zagrebu, ali i smanjenje prometnih gužvi”, rekao je.

Do 2026. zagrebačkim bi ulicama trebali voziti tzv. robotaksiji, odnosno taksi vozila bez vozača – tako zvuči obećanje tvrtke iz grupacije Rimac Automobili. Projekt je vrijedan više od 500 milijuna eura, a bespovratnih 180 milijuna stiže iz Europe, odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Danas je Vlada ugovor s tvrtkom i službeno potpisala, a pred njima je puno posla. Osim vozila, najavljuju izgradnju infrastrukture i Centra mobilnosti.
 
Najavljeno je i da bi osobe s invaliditetom imale besplatan prijevoz robotaksijima. A 180 milijuna eura koji stiže iz NPOO-a ujedno je najveća pojedinačna potpora koju su iz Komisije nekome dodijelili.

“Dakle, ne samo da je ogroman projekt za hrvatske razvoje, nego je on velik i na razini Europske unije i zbog toga je ova cijela procedura odobravanje državne potpore na razini strane komisije trajala nekoliko mjeseci”, rekao je premijer Andrej Plenković.

Kad se spomene ime Mate Rimca, jave se i kritičari koji pitaju zašto baš on i zašto baš njemu toliki novac.

“Bilo je dosta kontroverzi oko dodjele samog novca, dio poduzetnika se bunio zbog toga što je novac dodijeljen bez natječaja, znači nije bio raspisan natječaj na kojem je Rimac pobijedio i drugi prigovor je bio da je preveliki novac otišao u samo jedan projekt”, tvrdi Marko Repecki.

“Mi još uvijek ne znamo odgovoriti na pitanje, je li bolje da smo dali Mati Rimcu ovoliko koliko smo mu dali, jesu li ti efekti u konačnici makroekonomski jači ili će biti makroekonomski efekti jači ako te novce podijelimo na 100 poduzetnika u industriji i svakom damo milijun ili dva milijuna eura za njihove investicije”, kaže stručnjakinja za EU fondove, Ariana Vela.

No, europski novac neće pokriti sve troškove projekta vrijednog 530 milijuna eura. Razliku će morati financirati sami. A novac iz Plana oporavka i otpornosti stiže i u Opću bolnicu u Varaždinu. 43 milijuna eura bit će namijenjeno za modernizaciju bolnice, izgradnju operacijskih sala, novih odjela, laboratorija. Što bi svakako na kraju trebalo koristiti građanima.