Napisali: Ana Lučin i Igor Stažić

Snimio: Domagoj Biondić

Doktorica prava i glazbenica stala je na čelo Hrvatskog glazbenog zavoda, najstarije glazbene institucije u najtežem trenutku u njezinoj gotovo dva stoljeća dugom postojanju. Za nedavnu povijest HGZ-a Romana Matanovac Vučković kaže: - "Moji su prethodnici gotovo raskućili najstariji hram glazbe i pretvorili ga u hotel, a sad ga vraćamo iz mrtvih.

Gotovo nestvarno je početkom prošlog ljeta zazvučala vijest da bi Hrvatski glazbeni zavod mogao prodati vrijednu povijesnu zgradu u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici. Bila je to ideja Nike Đurića, tadašnjeg predsjednika HGZ-a. Protiv njegove namjere da pregovara s potencijalnim kupcima koji su je navodno željeli pretvoriti u hotel, pobunili su se svi članovi ravnateljstva. Idejom su podjednako bili zgroženi i struka i javnost. Naprosto nevjerojatno za raritetnu zgradu koja je bila izgrađena dobrotvornim sredstvima građana. Isitih onih osvještenih koji su ne samo svojim materijalni prilozima, već i aktivnim glazbenim životom udahnuli HGZ-u jedan poseban šarm po kojem je i dan danas poznat. Ni požari, baš kao ni razoran potres iz 1880. nisu HGZ izbrisali sa scene. Uvijek je njegov značaj bio dominantan i naprosto nikada nije tako duboko otišao u glib kao što se to događalo nakon što je njegove prostorije pred koju godinu napustila Muzička akademija u Zagrebu i nakon što tadašnja uprava nije našla odgovore na nezavidno financijsko stanje. Poput hereze zazvučala je prošle godine vijest kako će tadašnji odgovorni čak i prodati zgradu, simbol Grada, Hrvatske, glazbe i svega onoga lijepoga u umjetničkom svijetu... samo da bi poplaćali dugove, isplaćivali plaće i služili samo sebi, a ne i onome izvornom, utemeljenom još 1827. Hrvatski glazbeni zavod osnovan je baš te godine kao društvo ljubitelja glazbe. U glazbenoj školi Zavoda od 1870. sve do umirovljenja 1908. radio je skladatelj, dirigent i pedagog Ivan Zajc, a u Zavod je došao s bolje plaćene pozicije dirigenta i ravnatelja opere u zagrebačkom kazalištu. Najpoznatijim počasnim članom društva smatra se skladatelj i pijanistički virtuoz Franz Liszt, a počasni članovi bili su, među ostalima, Franz von Suppé, Julius Epstein, Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Josip Juraj Strossmayer, Ferdo Livadić i Milka Trnina. Od samog osnutka društvo je imalo pokrovitelje, koji su mu pružali potporu i materijalnu pomoć. Bili su to ugledni građani, poput nadbiskupa Juraja Haulika, Maksimilijana Vrhovca, bana Ignjata Gyulaya i grofice Sidonije Rubido-Erdödy. Kada su pak u pitanju slavna gostovanja, svakako valja izdvojiti ono Berlinskog Tonkünstler orkestra, sa slavnim Richardom Straussom kao dirigentom, održano 1903. godine. Preživio je HGZ mnoge Scile i Haribde, no ova suvremena je bila krajnje opasna. I kao rješenje se pojavila Romana Matanovac Vučković, doktorica prava i glazbenica. Ona je svojevrsni Herman Bollé, novog doba. Ona je zadužena vratiti HGZ-u stari sjaj, baš kao što ga je nakon razornog potresa 1880. vratio čuveni austrougarski arhitekta, poznat po prepoznatljivom secesijskom štihu kojeg je udahnuo gradu u kojem je toliko toga napravio, u kojem je živio i stvarao i u kojem je i pokopan. On počiva danas u jednoj od posljednjih i skromnijih arkada Mirogoja, na vjerojatno i najljepšem groblju na svijetu, no upravo zahvaljujuć i njemu nove generacije uživaju u svemu onome što nam je podario, a poneki spretni sve to i turistički obilato iskorištavaju. Arhitekt koji je izgradio pola secesijskog Zagreba, obnovio je i stubište HGZ koje je jedno od najljepših i najraskošnijih. Sve to dobro je imati u vidu kad se promišlja i o tome kako bi danas trebao izgledati i živjeti HGZ. Romana Matanovac Vučković svjesna je ove briljantne tradicije, jednako i svih onih koji su upravo kroz HGZ promicali i značaj kulture hrvatskog naroda, nesebičnosti i podređenosti višim ciljevima. Njena ideja da na istim tragovima još jednom udahnemo život HGZ-u kakav mu i doliči hvale je vrijedna i stoga je treba širiti poput virusa i podsjećati građane kako su to osnove za kvalitetan ne samo glazbeni život u Hrvatskoj. Stoga donatorski koncert koji će se održati u petak 26. travnja ima i kudikamo viši značaj od vrhunskog koncerta na kojem će nastupiti iznimno poznati glazbenici. HGZ- u suradnji s HRT-om po prvi puta priređuje svečani donatorski koncert na kojem će nastupati velika imena hrvatske klasične glazbe, a sve kako bi se iznova vratio pravi glazbeni život u HGZ-u.

Ivana Lazar, sopran, Renata Pokupić, mezzosopran i Petrit Çeku, gitara, Simfonijski orkestar, a na program su djela Rossinija, Anfossija, Lisinskog, Rodriga, Offenbacha i Stančića.

Zgrada HGZ-a je, naime, u vlasništvu najstarije hrvatske glazbene institucije 143 godine, a nalazi se u strogom centru Zagreba pa je njezina imovinska vrijednost pozamašna. Kada se tome pridoda neprocjenjiva povijesna i kulturna vrijednost, postaje jasno da je i sama pomisao o prodaji dovoljna da potpuno opravdano izazove zgražanje. Kriza upravljanja u kojoj se HGZ prošle godine zatekao punila je novinske stupce sve do kraja studenog. Iako je Đurić već u lipnju promptno opozvan, svoju poziciju nije želio olako pustiti pa je samoinicijativno smijenio ostale članove ravnateljstva, a bilo je i drugih neobjašnjivih poteza, poput zaključavanja u zgradu HGZ-a.

Priča je konačno okončana održavanjem skupštine i odabirom Romane Matanovac Vučković za novu predsjednicu Zavoda.

Ova doktorica pravnih znanosti i akademska glazbenica izvanredna je profesorica građanskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i voditeljica postdiplomskog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo na Sveučilištu u Zagrebu. Također, profesorica je na Muzičkoj akademiji i Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Uz to, bavi se znanstvenim radom, posebna je savjetnica ministrice kulture, a među ostalim, bila je i zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Na čelnu poziciju u HGZ-u stupila je kao prva žena u gotovo 200 godina njegova postojanja i to u najkritičnijoj situaciji u kojoj se ikada našao. Kriza upravljanja na vidjelo je, naime, izbacila alarmantnu financijsku situaciju koja je, pojašnjava Matanovac Vučković, započela prije četiri godine, odlaskom Muzičke akademije iz prostora zgrade.

- „Financije su zahvaljujući iznajmljivanju Akademiji bile stabilne, no istovremeno se zbog toga nije radilo na proizvodnji novih sadržaja, niti se vodilo računa da treba i na druge načine uprihoditi sredstva“, kaže, dodajući da se slijedom okolnosti stvorila kriza koja se s vremenom dodatno produbljivala. „Kada je Akademija otišla prestao je dolaziti najveći dio prihoda, ono što je bilo na računu se polako topilo i za par godina se i istopilo. Financijska situacija u ovom je trenutku krizna“, navodi predsjednica HGZ-a.

Iako je novo ravnateljstvo, kako naglašava, upreglo sve snage da racionalizira rashode, pokazalo se da, s obzirom na veličinu zgrade i zaposlenike, prostora za uštede nema ni približno dovoljno. Zbog toga su se fokusirali na druge načine rješavanja akutnih problema pa pregovaraju sa svima koji bi mogli sudjelovati u programskim inicijativama.

„Trenutno pripremamo veliki donatorski koncert koji bi se trebao održati 26. travnja, uz izravan prijenos na Prvom programu HTV-a. Povijesno gledano, članovi HGZ-a su uvijek osobnim doprinosima dizali Zavod. Negdje se s vremenom to izgubilo i danas ne možemo računati s takvim pristupom“, kaže Matanovac Vučković.

Međutim, ni pripreme za koncert ne teku glatko. Za njegovu realizaciju neophodna je suradnja Grada Zagreba, budući da zbog postavljenih stupića i parkinga za bicikliste u Gundulićevoj ulici reportažna kola HRT-a ne mogu pristupiti HGZ-u. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o banalnom problemu, ako ne bude na vrijeme riješen, izravan prijenos koncerta neće biti moguć.

- „Nadamo se da ćemo to riješiti na dobrobit hrvatske kulture i trenutno radimo na pronalaženju sugovornika u Gradu. No, s Gradom bismo željeli ostvariti i druge vidove suradnje“, otkriva Matanovac Vučković.

Prema njezinim riječima, HGZ trenutno jedini prihod ostvaruje od najma dvorane, ali tijekom protekla dva mjeseca, pokrenuli su brojne inicijative i započeli s prijavljivanjem novih projekata.

Iako je situacija kritična, a financijska injekcija prijeko potrebna, vjeruje da će se uskoro promijeniti nabolje.

- „Ulažemo zaista jako puno energije, vremena i truda. Ne mogu ni izbrojati radne sate koji su utrošeni, ali mogu reći da je zahtjevno. Želimo promijeniti percepciju rada HGZ-a, mijenjati percepciju kod svih potencijalnih suradnika, pokazati im da imamo energije, snage i entuzijazma. Moram istaknuti i da svi koji sada rade to čine pro bono, da bi onda krenuli u ozbiljnu produkcijsku priču“, iskrena je predsjednica Zavoda.

Određena očekivanja usmjerila je i prema suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, s kojom želi realizirati trajni projekt turističke ponude.

- „Već imamo neke najave po tom pitanju. Suradnja bi znatno pridonijela ponudi Zagreba, jer povijesni aspekt HGZ-a ima ogroman potencijal. Postoje mogućnosti organiziranja turističkih tura, upoznavanja s hrvatskom glazbenom poviješću, ali i koncertnih matineja i sličnih događaja“, smatra čelnica HGZ-a.

Konačni je cilj, zaključuje, vratiti HGZ na čvrste temelje i omogućiti mu da hrvatskom kulturnom i glazbenom životu pridonosi kao vidljiv i aktivan partner, što je pozicija koju ta ugledna institucija nedvojbeno zaslužuje.

Iz HGZ-a ponovo odzvanjaju note

Zgrada od 1300 četvornih metara u Gundulićevoj ulici zaštićeni je spomenik kulture. No, u obnovu se jako dugo nije ulagalo pa je danas derutna i zapuštena. - „Vrlo mi je neobično da se godinama, s obzirom na kontinuirani priljev sredstava, gotovo ništa nije ulagalo“, kaže Matanovac Vučković, naglašavajući da je, zbog ogromnog potencijala objekta, projekt obnove jedan od najvažnijih ciljeva u sljedećih par godina.

- „Zgrada je puna prekrasnog prostora u kojem bi svakodnevno trebali živjeti razni subjekti vezani uz glazbu, kulturu i umjetnost, koje ću nastojati privući. Projekt će zasigurno morati ići kroz europske fondove jer je u pitanju milijunska investicija, radi se o par desetaka milijuna kuna“, najavljuje Matanovac Vučković.

List, Strauss, pl. Zajc... tu su muzicirali i njihovi će nasljednici ponovo

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je 1827. godine, kao društvo ljubitelja glazbe. U glazbenoj školi Zavoda od 1870. sve do umirovljenja 1908. radio je skladatelj, dirigent i pedagog Ivan Zajc, a u zavod je došao s bolje plaćene pozicije dirigenta i ravnatelja opere u zagrebačkom kazalištu.

Najpoznatijim počasnim članom društva smatra se skladatelj i pijanistički virtuoz Franz Liszt, a počasni članovi bili su, među ostalima, Franz von Suppé, Julius Epstein, Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Josip Juraj Strossmayer, Ferdo Livadić i Milka Trnina. Od samog osnutka društvo je imalo pokrovitelje, koji su mu pružali potporu i materijalnu pomoć. Bili su to ugledni građani, poput nadbiskupa Juraja Haulika, Maksimilijana Vrhovca, bana Ignjata Gyulayja i grofice Sidonije Rubido-Erdödy. Kada su pak u pitanju slavna gostovanja, svakako valja izdvojiti ono Berlinskog Tonkünstler orkestra, sa slavnim Richardom Straussom kao dirigentom, održano 1903. godine.
Hrvatski glazbeni zavod od svog osnivanja 1827. godine do danas društvo je prijatelja glazbe i glazbenika, neprofitna udruga u kulturi i umjetnosti čiji je cilj njegovanje, unapređivanje i širenje glazbene umjetnosti, osobito nacionalne. No, Hrvatski glazbeni zavod suočen je već duže vrijeme s teškom financijskom situacijom pa je nova ravnateljica izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković pokrenula niz aktivnosti kako bi prikupila sredstva za nesmetani rad jedne od najstarijih glazbenih institucija u Hrvatskoj.

26. travnja Hrvatski glazbeni zavod u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom po prvi puta priređuje svečani donatorski koncert na kojem će nastupati velika imena hrvatske klasične glazbe, a sve kako bi se iznova vratio pravi glazbeni život u HGZ-u.

Ivana Lazar, sopran, Renata Pokupić, mezzosopran i Petrit Çeku, gitara, Simfonijski orkestar, a na program su djela Rossinija, Anfossija, Lisinskog, Rodriga, Offenbacha i Stančića a koji će se u direktnom prijenosu prikazivati na prvom programu HTV-a. Glazbenoj umjetnosti potrebne su mecene i ovim vrhunskim umjetničkim događajem Hrvatski glazbeni zavod želi podići svijest javnosti o toj potrebi.

Na koncertu nastupaju Simfonijski orkestar i Ženski zbor Hrvatske radiotelevizije te Ivo Lipanović, dirigent, Ivana Lazar, sopran, Renata Pokupić, mezzosopran i Petrit Çeku, gitara, a na program su djela Rossinija, Anfossija, Lisinskog, Rodriga, Offenbacha i Stančića.

Koncert je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a svojim donacijama podržavaju ga Turistička zajednica Grada Zagreba i Grad Zagreb te Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, Hrvatsko društvo skladatelja, ZAPRAF, Croatia records, CMC TV, Hrvatska autorska agencija, Atlantic, Hrvatska poštanska banka i grof Georg Eltz Vukovarski. Medijski pokrovitelji su Večernji list i 24sata.

„U današnjem vremenu relativizacije svega i svačega a pogotovo kulture i glazbene umjetnosti, nukleus zagrebačkog pa tako i hrvatskog glazbenog života je upravo Hrvatski glazbeni zavod. To je i razlog mog sudjelovanja na ovom donatorskom koncertu, kojem sam se s radošću odazvao, pokušavši odaslati signal svekolikoj javnosti i javnoj upravi o iznimnoj važnosti ove institucije za hrvatsku glazbenu kulturu.“ – kaže naš proslavljeni dirigent Ivo Lipanović.

„Moj prvi profesionalni nastup u Zagrebu bio je, igrom slučaja, u HGZ-u 1995. na koncertu Djevojačkog zbora HKD “Napredak” iz Tuzle. Dvorana je meni, učenici iz provincije, bila ostvarenje sna i predstavljala je Zagreb kakav sam zamišljala i o kojem sam čitala. Umjetnost, obrazovanje, njegovanje lijepog, slavna povijest, sve je to izbijalo iz zidova koji su odzvanjali mojim glasom i vraćali mi vjeru u dobro nakon trogodišnjeg ratnog iskustva. Svakog studenta glazbe i kasnije profesionalaca pratio je HGZ na njegovom putu pa tako i mene. Od koncerata Muzičke akademije do kasnijih profesionalnih nastupa s Hrvatskim baroknim ansamblom i drugim orkestrima i uvijek nam je davao nadahnuće i energiju tradicije, a u isto vrijeme uzvišeni osjećaj stvaranja i nastavljanja puta kojeg su utkali prethodnici. HGZ je identitet Zagreba, Hrvatske u najboljem smislu i ono što drži grad i društvo iznad današnje mode površnosti i ispraznosti. Nadam se nekim boljim vremenima za tu instituciju i sve što ona predstavlja, da ovu bolnu tranziciji prebrodi što prije i postane (i ostane) utočište za umjetnike svih vrsta i generacija.“ – kaže sopranistica Ivana Lazar.

„Dvorana Hrvatskog glazbenog zavoda ima akustična svojstva jednog kvalitetnog glazbenog instrumenta koji ima sve potrebne proporcije i materijale koje stvaraju dobar zvuk, ali uz to sadrži jedan tajanstveni element koji daje neobjašnjiv sjaj. Pri svakom nastupu u ovoj dvorani osjećam dodatno nadahnuće zbog povijesti ove institucije, glazbenika koji su ovdje muzicirali, nekih nezaboravnih momenata koje sam i sâm doživio kao dio publike, izvanrednih materijala koji se nalaze u njenoj knjižnici, te zbog same kvalitete dvorane.“ – kaže gitarist Petrit Çeku.

„HGZ je za mene simbol Zagreba. Doselivši iz Podravine u Zagreb s nepunih 15 godina, upisala sam Glazbenu školu “Vatroslav Lisinski” i tako pored “Glazbenjaka” prolazila gotovo svakog dana, a vrhunac mojeg srednjoškolskog obrazovanja je bio upravo nastup učenika škole „Lisinski“ u HGZ-u. Muzička akademija bila je smještena u HGZ-u pa nam je kao studentima njegova dvorana bila dostupna, bilo da se radilo o nastupima, pokusima ili prisustvovanju brojnim odličnim koncertima uz koje smo stasali. Bilo je iznimno nastupati u dvorani HGZ-a, jednoj od najkvalitetnijih koncertnih dvorana na svijetu, u kojoj sam stekla odlično iskustvo izvedbe pred publikom. Knjižnica HGZ-a sadrži vrijedno muzikološko blago i odličan je izvor inspiracije, pa sam tako u njoj došla do rukopisa prekrasnih solo pjesama Božidara Kunca koje sam s pijanistom Đorđem Stanettijem snimila za Cantus. Nadam se kako će se moja davno započeta suradnja s HGZ-om i dalje razvijati te kako će dvorana, zgrada i društvo nastaviti svoju misiju i ostati simbolom glazbenog života grada Zagreba i Hrvatske.“ – kaže mezzosopranistica Renata Pokupić.