Je li na obzoru diplomatski dogovor?

Šanse za to - za sada - izgledaju vrlo male, iako tinjaju. Rusija je nepokolebljiva da Kijev položi oružje i demilitarizira se, no to se vjerojatno neće dogoditi, ako je suditi po dosadašnjem otporu Ukrajinaca. Putin i dalje zahtijeva da se Ukrajina ne pridruži NATO-u, kao i da se NATO vrati u stanje iz 1997., dok istovremeno zaustavlja svoje širenje prema istoku.

U jednom od svojih prošlih javnih istupa rekao je da "Rusija nema kamo drugdje da se povuče" i postavio pitanje:

"Misle li (Zapad) da ćemo sjediti skrštenih ruku?", zaokruženo ovih dana u javnosti, može biti vidio da je Putin čvrsto uvjeren u potonje: 'Zapad prijeti Rusiji, a Rusija se samo brani'.

Ovakav diskurs mogao se vidjeti i tijekom rata s Čečenijom i Gruzijom, kada je ruski čelnik komentirao da "Rusija samo brani svoje granice i svoje stanovništvo." U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky poziva Sjedinjene Države i Europsku uniju da prijeđu s riječi na djela i dokažu da su u ovom ratu na strani Ukrajinaca. Diplomatski orijentirani Zapad ostaje oprezan. Zapravo, u ovom trenutku nitko nije posve siguran koji bi daljnji potez Putin mogao poduzeti i s kakvim bi se posljedicama suočio ostatak svijeta. Do sada uvedene sankcije, koje su već imale danak na ruskom gospodarstvu, očito još uvijek nisu dovoljne da zaustave Putina da zvecka oružjem i okonča bratoubilački rat. Prema riječima njemačkog kancelara Olafa Scholza, ruski predsjednik na svaki način želi "preuzeti vlast nad Europom iz vlastitog svjetonazora".

Pa, mogao bih?

Ruski predsjednik napisao je prošle godine opsežan esej, opisujući Ruse i Ukrajince kao "jednu naciju", a raspad Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. kao "kolaps povijesne Rusije".

Naveo je da je 'modernu Ukrajinu' u potpunosti stvorila komunistička Rusija i da je Ukrajina danas samo marionetska država pod kontrolom Zapada. U Putinovim očima i očima njegovih pristaša, Zapad je još 1990. obećao da se NATO neće širiti "ni centimetar na istok", ali je to ipak učinio.

Na tadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova odnosio se samo na Istočnu Njemačku u okviru ujedinjene Njemačke. Gorbačov je kasnije rekao da se "u to vrijeme nikada nije razgovaralo o proširenju NATO-a."

U međuvremenu, zagovornici Putinove ideologije dugo su tvrdili da "Europska unija nema jaku ideologiju i da je godinama inspirirana Amerikom." Jedan od Putinovih dužnosnici su u televizijskom intervjuu rekli da je Europa postala "lojalno štene koje slijedi svog vlasnika, Sjedinjene Države."

U međuvremenu se ne može zanemariti činjenica da je Rusija država s nuklearnim oružjem. Osim toga, predvodi je čovjek s smanjen osjećaj opasnosti i snažna sklonost ka fašističkoj ideologiji. Želja da se zauzme teritorij za koji sam vjeruje da stvarno pripada Rusiji, ili želi okupirati cijelu Ukrajinu - da bi je kasnije podijelio na dva dijela - za sada ostaje misterija.

Okupirao bi istočnu Ukrajinu (s stanovništvom koje govori ruski) i imenovao simpatičnog 'ukrajinskog predsjednika' na vlast (Januković), možda čak i ostavivši zapadnu Ukrajinu na miru, a postoje nagovještaji da ruski predsjednik želi okupirati ukrajinski teritorij istočno od rijeke Dnjepar. Ukrajine odsječena od Crnog mora Njemački list Bild objavio je kartu početkom prosinca prošle godine koja ilustrira da će se 'potencijalni' napad na Ukrajinu odvijati u tri faze - posljednja je glavna meta, ukrajinski glavni grad Kijev Priča se da su ruski vojnici skočili s tenkovima.
 

Published in Germany's @BILD on 3rd Dec last was a Map of #Ukraine with a boundary drawn from NW-#Transnistria along Moldovan Border to #Belarus where its author thought the new border would lie between #Novorossiya-#Ukraine & #Galicia - formerly in #Poland-#EastPrussia-#Hungary pic.twitter.com/3lkh5COpO9

— Gregory (@Rasputinish) March 2, 2022

Preberite več na Metropolitan.si