Zašto najnovije izvješće SAD-a o poslovima ne signalizira ekonomski oporavak
Posljednjih su se dana SAD malo odmorile od razornih ekonomskih vijesti. Podaci s početka kolovoza pokazuju da nezaposlenost smanjila nakon višednevnog povećanja, što ukazuje da manji broj građana aktivno gubi posao. Dalje, izvješće o radu Ministarstva rada pokazalo je da je gospodarstvo u srpnju "otvorilo" 1,8 milijuna radnih mjesta - veći broj nego što su neki predviđali te priču koju je predsjednik Trump odmah iskoristio.
U vakuumu su to zaista ohrabrujući brojevi. Znamo da se gospodarstvo neće oporaviti odjednom, a manji broj zahtjeva za nezaposlene zajedno sa značajnim rastom poslova očito je pozitivan korak. Šira perspektiva, međutim, daje malo razloga za brz tempo oporavka - kako u pogledu broja radnih mjesta, tako i šire ekonomije.
Kad su u pitanju brojevi radnih mjesta, posebno je važno uzeti u obzir brojke u kontekstu povijesti. Prijave za nezaposlenost i pomoć možda su se donekle usporili, ali 1,8 milijuna ljudi je ostalo bez posla, čak i dok se zemlja nastavila ponovno otvarati. Za referencu, "zahtjeva" za nezaposlenima u kolovozu prošle godine bilo je oko 200 000. Što se tiče 1,8 milijuna dodanih radnih mjesta, opet, to je impresivan broj u vakuumu. Ali to je također mnogo manje radnih mjesta nego što je dodano u svibnju i lipnju - što možda ukazuje na to da rastući slučajevi koronavirusa zapravo ponovo uzimaju danak u gospodarstvu. Nadalje, stopa nezaposlenosti ostaje usporediva s nekim najgorim brojevima iz Velike recesije.
Gledajući nedavne brojeve radnih mjesta, postoje i dodatni razlozi za skeptičnošću prema tvrdnjama da se gospodarstvo vraća na pravi put. Možda je najistaknutija činjenica da je američki BDP na najnižoj razini. Pad godišnjih stopa od 32,9% u drugom kvartalu najniži je do sad, a BDP, tvrde neki, najbliža je statistika koja sveobuhvatno mjeri snagu ekonomije.
Drugi faktor koji valja uzeti u obzir jest to da američki dolar slabi. To je nešto što je senator Rand Paul predvidio u očekivanju daljnjih „gargantuanskih saveznih mjera“ (kako je odlučio opisati potrebne financijske olakšice tijekom pandemije). Međutim, potencijalno u planu je još jedan veliki poticajni paket ukoliko se demokrati i republikanci slože oko toga. Prvi žele dodatnu potrošnju u iznosu od 3,4 bilijuna dolara, dok drugi predlažu 1 bilijun dolara. Bilo kako bilo, vjerojatno će biti paketa u bilijunima, jer su dvije strane postigle napredak u dosadašnjim napetim pregovorima.
Međutim, vidjeli smo da je i bez dodatnih poticaja dolar opao u odnosu na popularne valutne parove - poput eura i GBP-a. FXCM ističu kako ti forex paringsi, uz švicarski franak i japanski jen, čine veliku većinu tržišta Forex-a.
U međuvremenu, euro u odnosu prema dolaru raste. Kako su mnoge europske države počele držati koronavirus pod relativnom kontrolom, a ekonomije su se ponovno otvorile, euro je postigao vrijednost u odnosu na dolar veću od bilo koje od proljeća 2018. godine.
I na kraju, vrijedi pogledati i potrošnju potrošača, koja je u porastu, ali ne bez razloga za zabrinutost. Dok Reuters navodi da je potrošnja u lipnju porasla za 5,6%, među stručnjacima postoji bojazan da bi "zdravstvena kriza" mogla uzrokovati da sljedeća faza oporavka bude "mnogo sporija".
Uz to, dio povećanja potrošnje došao je od obitelji s malim dohotkom, kojima sada ističu kongresni paketi fiskalne pomoći. Baš ovog tjedna, predsjednik Trump preuzeo je na sebe upravljanje sljedećim paketom pomoći nakon što se republikanci i demokrati u kongresu nisu uspjeli dogovoriti o uvjetima. Međutim, pod predsjednikovim izvršnim nalogom, obitelji kojima je potrebna pomoć za nezaposlene sada će primati 400 USD, umjesto 600 USD koje su dobile u prvom paketu. Velika je vjerojatnost da će ovaj smanjeni broj također ograničiti povećanje potrošnje među obiteljima s malim primanjima, što bi pridonijelo zaustavljanju oporavka.
Smanjenje broja nezaposlenih dobra je vijest, kao i povećanja broja radnih mjesta. Ali ti brojevi nisu ni približno ohrabrujući koliko se čine na prvi pogled. I izvan broja sirovih radnih mjesta, katastrofalni BDP, slabljenje dolara i slika potrošnje koja je u najboljem slučaju mutna sugeriraju da naš oporavak ide polako.