Zajednička poljoprivredna politika Europske unije doprinosi samo u vrlo ograničenoj mjeri očuvanju biološke raznolikosti, zaključak je to Revizorskog suda Europske unije sa sjedištem u Luksemburgu.

U objavljenom izvješću ta kontrolna institucija Europske unije ističe da je intenzivna, odnosno industrijska poljoprivreda i dalje jedan od glavnih uzroka za izumiranje vrsta kojem svjedočimo već desetljećima, a zajednička poljoprivredna politika Europske unije u tom pogledu nije gotovo ništa promijenila. Prema mišljenju europskih revizora, Europska komisija i države članice stoga nisu ispunile svoj cilj.

Biološka raznolikost se već dugi niz godina smanjuje na poljoprivrednim područjima, između ostalog i zbog snažne uporabe pesticida. Kako bi se to promijenilo, Bruxelles je 2011. godine donio strategiju EU-a za biološku raznolikost do 2020. godine.

Dok su provjeravali jesu li ciljevi te strategije doista ispunjeni, stručnjaci Revizorskog suda najprije su naišli na temeljni problem da “u strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2020. nisu određeni mjerljivi ciljevi za poljoprivredu”, zbog čega je bilo teško ocijeniti napredak, navodi se u izvješću Revizorskog suda. Zato su mjere zajedničke poljoprivredne politike na kraju promatrane s ekološkog stajališta.

Europski revizori ističu da se većina europskih sredstava za poljoprivedu isplaćuje poljoprivrednicima u obliku izravnih plaćanja. No utjecaj izravnih plaćanja na biološku raznolikost je, nažalost, “ograničen ili nepoznat”, upozorava se u izvješću.

Stručnjaci Revizorskog suda Europske unije navode da bi se izravna plaćanja mogla uvjetovati pozitivnim učincima na biološku raznolikost, ali do toga nije došlo jer su se Komisija i država članice umjesto toga najčešće odlučile za druge uvjete koje imaju slab utjecaj na očuvanje vrsta.

Kontrolno tijelo Europske unije ističe i da je znatno manji dio sredstava namijenjen za programe za ruralni razvoj iako oni “nude veći potencijal za biološku raznolikost od izravnih plaćanja”. Europski revizori upozoravaju da su se države članice samo rijetko odlučivale za “vrlo učinkovite mjere” te da su umjesto toga preferirale “pravila koja su popularnija među poljoprivrednicima”.

U svom su izvješću prozvali i Europsku komisiju zbog pogrešnog procjenjivanja vlastitih mjera. “Komisija krivo procjenjuje koliko sredstava troši na očuvanje biološke raznolikosti”, izjavio je Viorel Stefan koji je bio zadužen za izradu izvješća. Stefan je istaknuo da Komisija u vlastitim procjenama često navodi da neki troškovi imaju pozitivan učinak na biološku raznolikost iako za to nema jasnih dokaza.

Ovo nije prvi put da je Revizorski sud Europske unije kritizirao zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije. U veljači ove godine to je tijelo izjavilo da su europska pravila za održivu uporabu pesticida u velikoj mjeri neučinkovita. U izvješću koje je objavljeno u prosincu prošle godine revizori Europske unije istaknuli su da instrumenti zajedničke poljoprivredne politike poput stimulacija za poljoprivrednike za sklapanje osiguranja ne funkcioniraju.

Revizorski sud Europske unije je posebna kontrolna institucija EU-a koja je nadležna za ispitivanje svih prihoda i rashoda svih tijela koje je osnovala Unija, ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizorski sud kontrolira ispravnost, zakonitost i regularnost svih transakcija.
Revizorski sud ima 25 članova koje imenuje Vijeće EU-a, uz prethodno mišljenje Europskog parlamenta. Mandat članova traje 6 godina, a oni djeluju potpuno neovisno.