Čelnici 20 najjačih zemalja u rimskom zdanju koje je sagradio Mussolini odlučili su oporezivati ​​multinacionalne kompanije s 15 posto i to tamo gdje ostvaruju dobit

Čelnici 20 najmoćnijih svjetskih gospodarstava započeli su danas prvu sesiju uživo od početka pandemije covida-19 u Rimu, u kojoj se nadaju da će postići konsenzus o borbi protiv klimatskih promjena dan prije klimatskog samita u Glasgowu. Na vrhu dnevnog reda su i borba protiv pandemije i gospodarski oporavak nakon nje.
 

Čelnici 20 najjačih zemalja u rimskom zdanju koje je sagradio Mussolini odlučili su oporezivati ​​multinacionalne kompanije s 15 posto i to tamo gdje ostvaruju dobit Autor: Kirsty Wigglesworth Agencija: Press Association
31. 10. 2021

Kako je na početku razgovora na summitu u Rimu rekao domaćin, talijanski premijer Mario Draghi, razgovarat će se o nizu tema. "Od pandemije do klimatskih promjena, pravedno jednako oporezivanje; samozapošljavanje jednostavno nije opcija", naglasio je prije nego što se povukao iza zatvorenih vrata u futurističkom kongresnom centru Nuvola u južnom rimskom susjedstvu EUR, koji je sagradio 1930-ih. Benito Mussolini. Prethodno su se čelnici okupili na grupnom fotografiranju, na koje je Draghi pozvao i liječnike i medicinske radnike koji se u prvim redovima bore protiv covid-19, javlja francuska novinska agencija AFP. Mnogi čelnici stigli su na summit u Rim, među njima i američki predsjednik Joe Biden. S druge strane, neki od najistaknutijih čelnika G20 uopće neće biti u Rimu, već će summitu prisustvovati samo putem video veze. Među njima su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski čelnik Xi Jinping.

Očekuje se da će čelnici G20 zajednički dogovoriti cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva i poduzeti hitne mjere u tom smjeru. Od njih se također očekuje da će podržati postizanje nulte neto emisije stakleničkih plinova, ali ostaje za vidjeti hoće li naznačiti ciljnu godinu 2050.

Što se tiče borbe protiv pandemije covida-19, ministri financija i zdravstva G20 složili su se na sastanku u petak oko cilja 40% pokrivenosti svjetske populacije cijepljenjem do kraja godine i 70% pokrivenosti cijepljenjem do sredine 2022. godine.

Osim toga, čelnici G20 odobrili su sporazum o uvođenju minimalnog poreza na dobit od 15%. "Postigli smo povijesni dogovor za pošten i učinkovit međunarodni porezni sustav", rekao je Draghi na početku sjednice, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Kako je izvijestila Bijela kuća, ovaj minimalni porez podržali su svi sudionici summita G20. Biden je sporazum također nazvao povijesnim.
 

Cilj reforme je prvenstveno spriječiti da se profit multinacionalnih kompanija prelije u porezne oaze. Velike međunarodne tvrtke tako će morati platiti najmanje 15 posto poreza na dobit najkasnije do 2023. godine, bez obzira na sjedište. Ako podružnica plaća manji porez u inozemstvu, država će tu razliku moći naplatiti matici. Osim toga, digitalni divovi poput Amazona ili Googlea neće biti oporezivani samo u zemljama u kojima imaju sjedište, već i gdje god posluju.
 

Sporazum je ljeti podržalo 136 zemalja unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što predstavlja oko 90 posto svjetskog gospodarstva. Među njima je i Slovenija, a podupiru je i neka poznata porezna oaza, poput Kajmanskih otoka. Prema procjenama OECD-a, u svijetu će biti prikupljeno najmanje 150 milijardi dolara više poreza, navodi dpa. Između ostalog, od srijede navečer do ponedjeljka poslijepodne ponovno se nadziru sve ulazne točke u Italiju, uključujući i granicu sa Slovenijom.Prosvjedi su u Rimu doista počeli, ali su, kako navodi dpa, relativno skromni. Ujutro su neki klimatski aktivisti blokirali promet prema mjestu sastanka na vrhu G20, ali ih je policija uklonila. Zatim su bili mirni prosvjedi u centru grada.