Državni veterinarski institut Slovenije obavijestio je Upravu za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja o potvrdi virusa Zapadnog Nila kod četiri sive vrane. Ptice su pronađene u Općini Ljubljana. Bolest je posljednji put potvrđena kod ptica u Sloveniji 2021. godine.

Savjeti: kako se ne zaraziti

Najsigurnije je ne dirati mrtve ptice. Ptice koje se pronađu uginule u vrtovima, dvorištima, u blizini stambenih objekata, na balkonima, terasama uklanjaju se na siguran način. Na ruku navucite plastičnu ili gumenu rukavicu, a mrtvu pticu stavite u plastičnu vrećicu koju zajedno s rukavicom odložite kao opći otpad. Ako nemamo pri ruci odgovarajuće rukavice koje ćemo nakon upotrebe baciti, na ruku stavimo plastičnu vrećicu, pokupimo pticu i zajedno s plastičnom vrećicom bacimo je u smeće. Pažljivo operite ruke sapunom i toplom vodom.

Virus ZapadnogaNila

 
Rezervoar virusa Zapadnog Nila su ptice, a vektori virusa su komarci, uglavnom iz roda Culex spp. Nekoliko je vrsta ptica vrlo osjetljivo na zarazu, pa se javljaju i masovne epizootije (naglo i brzo širenje zarazne bolesti kod životinja) s pomorom ptica. Među najosjetljivije su ptice iz reda vrapčica (Passeriformes), među njima su najosjetljivije vrane (porodica Corvidae). Osim ptica, na zarazu su osjetljivi i papkari (konji), no mogu se zaraziti i ljudi, ali oni ne prenose bolest. 

Virus zapadnog Nila potječe iz Afrike. Prvi put je identificiran 1937. u okrugu Zapadni Nil u Ugandi. Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Africi, Australiji i Americi. U Europi se prvi put pojavio u Francuskoj početkom 1960-ih. Ove godine bolest je zabilježena i u Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Portugalu, Španjolskoj i Poljskoj.

Bolest je ove godine utvrđena i kod ljudi. Početkom rujna izvijestili smo da je virus Zapadnog Nila potvrđen kod tri osobe iz sjeveroistočnog dijela Slovenije.

Zaraza s virusom Zapadnog Nila

Većina zaraženih ljudi ne pokazuje znakove bolesti ili ima simptome slične gripi kao što su vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i umor. U nekim slučajevima bolest može imati težak tijek, uključujući i zahvaćenost središnjeg živčanog sustava. Oko 1 osobe od 150 razvije teži oblik bolesti sa zahvaćenošću središnjeg živčanog sustava i znakovima kao što su poremećaj svijesti, konvulzije, neurološki ispadi i poremećaji kretanja.

Sve osobe koje još nisu zaražene virusom osjetljive su na bolest. Veći rizik od težeg tijeka bolesti imaju osobe starije od 50 godina i osobe smanjenog imuniteta. Imunitet nakon infekcije najvjerojatnije je dugotrajan. Ne postoji cjepivo za sprječavanje infekcije virusom zapadnog Nila kod ljudi.

Liječenje

Blagi oblici bolesti ne zahtijevaju liječenje i prolaze spontano. Teški oblici bolesti obično zahtijevaju hospitalizaciju. Ne postoje učinkoviti antivirusni lijekovi, liječenje je simptomatsko. j. uzimanjem lijekova koji ublažavaju simptome bolesti i suportivno - uzimanjem lijekova koji potpomažu oboljele organske sustave.