Europska komisija je ovoga tjedna usvojila prvo izvješće o utjecaju demografskih promjena u kojem se daje pregled stanja u zemljama članicama EU-a i dugoročnih posljedica tih promjena.

“Ovo je izvješće vrlo važno jer bez njega ne bismo mogli nastaviti rad u mojem resoru”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja je zadužena za demografiju i demokraciju.

Šuica je istaknula da je trenutačna kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa razotkrila brojne slabe točke, od kojih su neke povezane i s korjenitim demografskim promjenama koje već utječu na naša društva i zajednice diljem Europe.

“Taj dvojaki izazov mora doprinijeti našem promišljanju zdravstvene skrbi, javnih proračuna i javnog života u narednim desetljećima. Mora nam pomoći u rješavanju pitanja kao što su pristup uslugama, skrb u zajednici, pa čak i usamljenost. Na kraju krajeva, radi se o suživotu. Rješavanje pitanja demografskih promjena ključno je za izgradnju pravednijeg i otpornijeg društva”, ustvrdila je hrvatska političarka.

Izvješće je bilo Šuičin zadatak u prvih šest mjeseci mandata. Ono je zapravo snimka stanja, a sada slijedi tzv. Zelena knjiga o starenju i potom dugoročna strategija za razvoj ruralnih područja.  

Zelena knjiga je vrsta dokumenta koji objavljuje Komisija i koja služi kao temelj za javno savjetovanje o određenom pitanju na europskoj razini. Zelena knjiga može rezultirati objavljivanjem Bijele knjige u kojoj se zaključci rasprave iznose u formi prijedloga konkretnih aktivnosti.

U izvješću Europske komisije o utjecaju demografskih promjena opisuju se dugoročni demografski trendovi u europskim regijama, od duljeg očekivanog životnog vijeka do niže stope nataliteta, starenja društva, manjih kućanstava i sve veće urbanizacije.

U izvješću se navodi da je broj stanovnika 27 zemalja članica Europske unije od 1960. godine narastao za četvrtinu te je 2019. godine iznosio gotovo 447 milijuna ljudi. No među zemljama članicama postoje znatne razlike. Dok su Belgija, Irska, Luksemburg, Malta, Švedska i Cipar bilježile konstantan rast, u Hrvatskoj, Bugarskoj, Latviji, Litvi i Rumunjskoj se broj stanovnika od 1990. godine smanjio. 

U izvješću se navodi da će se općeniti trend porasta stanovništva na području Europske unije najprije nastaviti, ali ne zadugo. Od 2012. godine na području Europske unije umire više ljudi, nego što se rađa. Bez useljavanja bi se stanovništvo Europske unije već počelo smanjivati.

Europska komisija predviđa da će broj stanovnika na području Europske unije u iduća dva desetljeća ostati relativno stabilan te da će se zatim početi smanjivati. Do 2025. godine će se broj stanovnika popeti najprije na 449 milijuna, a onda bi se do 2070. godine trebao smanjiti na 424 milijuna.

Prema projekcijama Europske komisije, broj stanovnika će se u nekim zemljama članicama do 2070. godine konstantno smanjivati, prije svega u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj te Mađarskoj.

S druge strane, nekim se zemljama predviđa porast stanovništva u idućih 50 godina, a u tu skupinu se ubrajaju Danska, Irska, Luksemburg, Malta, Švedska te Cipar.

U treću skupinu spadaju zemlje u kojima se najprije očekuje porast broja stanovnika, nakon čega će uslijediti pad, a tu se ubrajaju Belgija, Njemačka, Estonija, Finska, Francuska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska te Češka. 

Prema izvješću Europske komisije, udio Europljana u svjetskom stanovništvu će se s današnjih šest posto do 2070. godine smanjiti na manje od četiri posto.

Očekivana životna dob žena do 2070. bit će prosječno 90 godina u odnosu na današnih 83,7 godina, a muškaraca 86 godina dok je danas 78,2 godina.

Do 2070. godine, 30,3 posto europskog stanovništva bit će starije od 65 godina, u odnosu na 20,3 posto 2019., a 13,2 posto stanovnika bit će starije od 80 godina (5,8 posto u 2019.).

Već deset godina smanjuje se broj aktivnog radnog stanovništva u dobi između 20 i 64 godine, a do 2070. očekuje se pad od 18 posto.