U Hrvatskoj bi se trebali uskoro početi graditi putnički brodovi na električnu energiju, i to zahvaljujući Splitu koji je formirao gospodarsko-istraživačku jezgru koju vode tim s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i tvrtka Jadroplov.

Projekt je javnosti prezentiran prošloga tjedna na tom splitskom fakultetu, gdje su sporazum o suradnji, uz dekana FESB-a Srdjana Podruga, potpisali i predsjednik uprave Jadroplova Branimir Kovačić te direktori tvrtki “Classis” Predrag Čudina, “Čulić Elektro Centar” Nikša Čulić, RENS Božo Terzić i ravnatelj Hrvatskog registra brodova Damir Roje.

Kako se moglo čuti na predstavljanju projekta, prema smjernicama EU-a do 2050. godine treba se osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova.

Projektant Predrag Čudina podsjetio je na to da je splitska putnička luka po prometu treća luka na Mediteranu te da je 2019. godine ostvarila promet veći od 5,6 milijuna putnika i 830 tisuća vozila. Prema njegovim riječima, trenutačno u nacionalnoj plovidbi plove brodovi prosječne starosti od 30 godina koji su pogonjeni dizelskim motorima.

Čudina je istaknuo da električni pogon brodova ima brojne prednosti. Njime se tako, među ostalim, u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleničkih plinova. Osim toga, tehnologija je poznata jer su Lionski akumulatori u intenzivnom razvoju, a i cijena električne energije je tri puta niža od cijene diesel goriva.

Predsjednik uprave Jadroplova Branimir Kovačić kaže kako se projekti brodova provode u skladu s najnovijim projektnim dostignućima i najnovijom tehnologijom, čime se omogućava ušteda od 50 posto pogonske energije u usporedbi s flotom koja trenutačno operira u hrvatskim nacionalnim vodama.

Putnicima bi trebala biti osigurana veća kvaliteta usluge i skraćenje putovanja, a i izgradnja brodova nulte emisije stakleničkih plinova u hrvatskim tvrtkama omogućava njihovo pozicioniranje na prestižan i komercijalno atraktivan segment svjetskog tržišta.

Riječ je o pet projekata u kojem bi prvi takozvani “Ro-Ro” putnički brod na električni pogon mogao ukrcati 190 automobila i 1200 putnika. Drugi takav brod mogao bi smjestiti 130 vozila i tisuću putnika, dok bi treći Ro-Ro putnički brod trebao biti napravljen za 104 automobila i 800 putnika. Preostala su još dva putnička broda na električni pogon u kojem bi prvi primao 390, a drugi 200 putnika.

U Splitu vjeruju da će potpisani sporazum potaknuti razvoj gospodarstva u tom gradu, ali i u državi.

Dekan FESB- a Srdjan Podrug ističe da bi Split s pomoću tog projeka do 2030. trebao postati grad koji se približio ili čak u potpunosti postao grad nulte emisije stakleničkih plinova, a za to se moraju izgraditi brodovi koji bi plovili na električni pogon.

Dio brodova mogao bi ploviti i u splitskom akvatoriju, primjerice prema Kaštelima i Trogiru, te bi se na taj način rasteretio cestovni promet. Ako bude potrebe, dio brodova bi mogao ploviti do susjedne Italije ili drugdje.

Kako Hina doznaje, Jadrolinija u ovom trenutku nije u fazi naručivanja izgradnje hibridnog trajekta, ali su trenutačno pri završetku izrade strategije razvoja flote kroz zelenu energiju i okretanjem obnovljivim izvorima energije i najnovijim ekološkim rješenjima.

U sklopu resornog ministarstva aplicirali su na fond Europske unije “Oporavak i otpornost” koji je namijenjen projektima digitalizacije i zelene energije. 

“Prijavili smo brodove koji bi se uklopili u našu zelenu strategiju razvoja flote te krajem prvog kvartala ove godine očekujemo povratne informacije. Ako sredstva budu odobrena i dodijeljena, krećemo u sljedeću fazu koja podrazumijeva projektiranje brodova. Jadrolinija se okreće zelenoj budućnosti u skladu sa smjernicama EU-a te s pomoću resornog ministarstva i Vlade RH apliciramo na raspoložive fondove”, poručili su iz Jadrolinije.

U skladu s EU-ovim Zelenim planom u kojem se do 2050. godine planira smanjiti neto emisija stakleničkih plinova na nulu, europske zemlje kao što su Danska, Norveška i Švedska uvele su zadnjih godina brodove na električni pogon za plovidbu unutar svojih teritorijalnih voda.

Norveška trenutačno ima dva broda na električni pogon, a norveška vlada želi do 2030. prepoloviti emisiju stakleničkih plinova svojih teretnih i ribarskih plovila. Korištenjem brodova na električni pogon smanjuje se emisija CO2 brodova za čak 95 posto.

Na svjetskoj razini brodovi su odgovorni za tri posto emisije CO2 u atmosferu. Korištenjem brodova na električni pogon u obalnoj, a kasnije i linijskoj plovidbi uklonile bi se emisije CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu, uz istovremeno smanjenje opasnosti od zagađenja mora izlijevanjem fosilnih goriva.

Izvor: Hina