Nakon 8 mjeseci predsjednica Europske komisije odgovorila je Robertu Roosu (ECR), Ivanu Viliboru Sinčiću (NI), Virginie Joroni (ID), Mislavu Kolakušiću (NI) koji su tražili od pučke pravobraniteljica Emily O’Reilly, EU ombudsmanice da natjera Ursulu von der Leyen da upozna javnost sa sadržajem brojnih sms poruka koje je razmijenjivala s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Ombudsmanica je zaključila da je riječ o slučaju „nepravilnosti u postupanju” i da bi neodgovarajuće rješavanje tog pitanja trebalo biti „upozorenje svim institucijama EU-a”.

Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová jučer je odgovorila na prioritetno pitanje Europskoj komisiji koje je skupina zastupnika u Europskome parlamentu, poslala još 15. srpnja 2022. godine.

Nositelj postavljanja pitanja bio je zastupnik u Europskome parlamentu Robert Roos (Europski konzervativci i reformisti), a supotpisnici su bili Ivan Vilibor Sinčić (nezavisni zastupnici), Virginie Joron (Identitet i demokracija) i Mislav Kolakušić (nezavisni zastupnici).

Pitanje EU parlamentaraca odnosilo se na to da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije omogućila uvid u tekstne poruke s Pfizerom, što je Europski ombudsman nazvao nepravilnošću u postupanju te na pitanje o tome smatra li Europska komisija da je primjereno da postojeća predsjednica i dalje obnaša tu dužnost.

 Evo što je napisala potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová u ime svoje šefice:

 - Komisija je propisno ocijenila Preporuku Europske ombudsmanice u vezi s odgovorom na zahtjev za javni pristup dokumentima podnesenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001. U svojem odgovoru od 27. lipnja 2022.  na tu preporuku Komisija je potvrdila da je taj konkretni zahtjev za pristup dokumentima riješen u skladu s pravilima iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i, općenitije, da su pretraživanje i postupanje s dokumentima u okviru javnih zahtjeva za pristup dokumentima na temelju te uredbe opravdani i u skladu s ustaljenom praksom.

Komisija je izjavila i da namjerava svojem osoblju dati dodatne smjernice o suvremenim komunikacijskim alatima kao što su tekstualne i izravne poruke, posebno radi sigurnije primjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001, te drugim institucijama EU-a predložiti da se zajednički izrade takve smjernice za njihovo osoblje. Komisija je pokrenula taj proces te je stupila u kontakt s drugim institucijama kako bi od njih prikupila njihova stajališta o mogućem uvođenju zajedničkog pristupa. Kako je iznijela u svojem Programu rada za 2023., Komisija će razmotriti alate za jačanje svojeg okvira za transparentnost, prije svega za pristup dokumentima.

U svojem odgovoru na Preporuku Europske ombudsmanice od 27. lipnja 2022. Komisija je potvrdila da pretraživanje relevantnih tekstualnih poruka u posjedu institucije, koje su obuhvaćene zahtjevom i kriterijima za upravljanje dokumentacijom, nije polučilo nikakve rezultate. Komisija i njezina predsjednica nastavit će potpuno neovisno izvršavati svoje zadaće i promicati opći interes EU-a.

S Europljanima se da vrdati, hoće li tako i s Amerikancima

Zanimljiv je ovaj birokratski odgovor koji je zapravo vješto vrdanje na konkretna pitanja. Ursula von der Leyen i njeno društvo spretno i umješno manipuliraju s europskim zastupnicima i institucijama, no hoće li jednako tako umješno moći eskivirati i konkretna pitanja, zapravo tužbu koji je podnio po istom pitanju New York Times na američkom saveznom sudu?

Cjeloviti tekst izvornoga pitanja kojeg su EU ombudsmanici podnijeli eurozastupnici izgleda ovako:

- Činjenica da Ursula von der Leyen nije omogućila uvid u tekstualne poruke s Pfizerom predstavlja nepravilnost u postupanju i treba biti upozorenje

Ombudsmanica je u utorak 12. srpnja 2022. zaključila istragu o postupanju Komisije u vezi s neobjavljivanjem tekstualnih poruka koje je predsjednica Komisije von der Leyen izmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom. Ombudsmanica je zaključila da je riječ o slučaju „nepravilnosti u postupanju” i da bi neodgovarajuće rješavanje tog pitanja trebalo biti „upozorenje svim institucijama EU-a”.

1.            Slaže li se Komisija sa zaključcima ombudsmanice? Ako ne, zašto ne? Ako da, što će Komisija promijeniti u svojem pristupu nakon što je ombudsmanica utvrdila nepravilnosti u postupanju?

2.            S obzirom na zaključke ombudsmanice, je li Komisija sada spremna odgovoriti na pitanja ombudsmanice o tome postoje li dotične tekstualne poruke? Ako postoje, je li spremna objaviti ih u skladu sa standardnim procedurama u pogledu transparentnosti? Ako ne, zašto ne?

3.            Ponašanje Komisije izazvalo je nepovjerenje u društvu. „Nepravilnost u postupanju” vrlo je čvrst zaključak. S obzirom na činjenicu da je postupanje Komisije opisano u tom kontekstu, smatra li predsjednica da je još uvijek primjerena za obavljanje dužnosti koju obnaša?

Koliko god Europske institucije vješto izbjegavaju dati javnosti poruke na vidjelo toliko su uporni i drugi. Posebice američki izdavač  New York Times! Doslovno su zatražili od suda da Ursula preda - SMS poruke s Pfizerom na sunce, ako ne milom onda sudskom odlukom.
Ursula von der Leyen tako će ipak na sudu će morati pokazati sms poruke i objasniti što je njima željela reći u jeku pandemije i u trenuku kad je dogovarala s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom, američkim farmaceutskim gigantom nabavu i više od 1,8 milijardi doza cjepiva protiv covida.

Suprug sadašnje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen medicinski je direktor poduzeća Orgenesis Inc., koje surađuje s Pfizer-Biontechom i izravno je uključeno u razvoj genskih terapija, posebno mRNA cjepiva.
Tužio ju je New York Times koji traži da predsjednica Europske komisije kaže istinu i samo istinu, a sve i zbog zastupničkog pitanja europskih parlamentaraca.

- ‘Sve upućuje da se šefica EK nalazi u višestrukom sukobu interesa prema farmaceutskim kompanijama’, napisao je Ivan Vilbor Sinčić.

Podržavatelj pitanja

Šutnja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o razgovorima s proizvođačem lijekova Pfizerom koji su doveli do ugovora o nabavi cjepiva protiv CLOVID-19 raspiruje nepovjerenje javnosti, rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly.

”Moramo čuti što se događalo, inače će se taj slučaj otegnuti”, rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly, ukazujući na istragu javnog tužitelja EU-a o nabavi cjepiva i na planove odbora za COVID-19 Europskog parlamenta da održe nova saslušanja. 
U intervjuu za New York Times u travnju 2021. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je otkrila da je mjesec dana razmjenjivala poruke s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom pregovora o ugovoru o nabavi cjepiva što je potaknulo pozive javnosti da objavi prepisku.

Komisija je u lipnju 2022. priopćila da više nema te poruke što je kasnije kritizirala i pučka pravobraniteljica EU-a.

O’Reilly je rekla da bi mnogi ljudi razumjeli odluku von der Leyen da kontaktira šefa Pfizera i da pokuša dogovoriti isporuku cjepiva u EU budući da su u to vrijeme deseci tisuća ljudi u Europi umirali od COVID-19.

No, tajnovitost potiče sumnju, naglasila je europska pučka pravobraniteljica: ”To je dar s neba ljudima koji su neprijateljski nastrojeni prema EU i koji se protive cijepljenju jer se može uklopiti u tvrdnju da se nešto skriva”.

Napomenula je da je Komisija odbila njezin prošlogodišnji zahtjev da objavi tekstualne poruke koje su mjesecima razmjenjivali von der Leyern i Bourla prije nego što je Bruxelles u svibnju 2021. potpisao ugovor s Pfizerom i BioNTechom o kupnji do 1,8 milijardi doza cjepiva.

Zbog svega toga reagirala je upitom i navedena četvorka eurozastupnika koji su sad, 8 mjeseci nakon postavljenig pitanja, dobili nimalo zadovoljavajući odgovor.

Glasnogovornik Komisije rekao je za Reuters da je Bruxelles prošlog lipnja zaključio, i o tome obavijestio pučku pravobraniteljicu, da tekstualne poruke nisu dokument EU-a koji javnost može dobiti na uvid na temelju prava o slobodi informiranja, prema propisima o transparentnosti.

 
“Kako bi poboljšala sigurnost, Komisija radi na smjernicama o modernim komunikacijskim alatima kao što su tekstualne i trenutne poruke”, rekao je glasnogovornik, a predložila je i drugim institucijama EU da slijede njezin primjer, dodao je.

Zaključci pučke pravobraniteljice nisu obvezujući, ali Komisija se zbog njih može naći pod povećalom institucija EU-a i građana, što se u slučaju prepiske von der Leyen i šefa Pfizera i dogodilo.

Zastupnici Europskog parlamenta bili su u listopadu prošle godine nezadovoljni što se Bourla nije pojavio na posebnom saslušanju, zaprijetivši da će zaposlenicima i lobistima Pfizera zabraniti ulazak u parlament. Hoće li ih ovaj odgovor potpredsjenice Europske komisije zadovoljiti? Jako teško, jer ne samo da istinu na sunce žele istjerati u Europarlamentu pojedini europarlamentarci, istinu žali čuti i cijeli svijet. Radi se o prevažnim stvarima da bi komunikacija koja je omogućila nabavku nekoliko milijardi cjepiva protiv covida ostala skrivena u interesnoim krugu obitelji Von der Leyen, Pfizerovog direktora te vrhuške vlasti u Europskoj uniji.