Mogu li gotovo zamrli transatlantski odnosi biti spašeni? Žestoke svađe s Europljanima koje su obilježile predsjednički mandat Donalda Trumpa stvorile su dubok jaz koji će biti teško premostiti, kakav god bio rezultat američkih predsjedničkih izbora 3. studenoga, ocjenjuju analitičari.

Za Njemačku, omiljenu Trumpovu metu, njegov mandat završava kao što je i počeo: rafalom napada na tu zemlju koja, kako tvrdi, ne plaća svoje račune u NATO-u smatrajući da su Sjedinjene Države “naivne”.

Tim je riječima Trump ovog ljeta opravdao odluku da povuče gotovo 12.000 američkih vojnika iz Njemačke.

Tradicionalno jedan od najbližih saveznika Washingtona na Starom kontinentu, Berlin se naviknuo na to da aktualnom predsjedniku služi kao boksačka vreća.

Trump se čak i prije nego što je preuzeo dužnost nije suzdržavao napadati Njemačku i kancelarku Angelu Merkel, njezinu velikodušnu politiku prema migrantima, trgovinski suficit i nedostatna izdvajanja za obranu.

Osim Njemačke, kontinuirano je slabio i dijalog s cijelom Europskom unijom.

“Transatlantski odnosi gotovo su zamrli”, ocijenila je za novinsku agenciju AFP politologinja Sudha David-Wilp iz think-tanka Marshallov fond za Njemačku.

“Republikanski predsjednik otvoreno izražava prijezir prema Europskoj uniji. Nikada neki američki predsjednik nije smatrao Europsku uniju protivnikom”, kazala je.

Dugačak je popis tvitova, govora i odluka koji su izazvali ljutnju Europljana: kritike NATO-a, povlačenje iz Pariškog sporazuma o klimi i iranskog nuklearnog sporazuma, trgovinski ratovi, potpora brexitu…

Kad je riječ o Berlinu, sporna pitanja nisu samo politička: Trump i Merkel nisu nikada “kliknuli”. Merkel je snažna žena, a to Trumpa čini nesigurnim, smatra Bruce Stokes, znanstvenik Chatham Housea, Kraljevskog instituta za međunarodna pitanja u Londonu.

Kancelarka nikada nije ni pokušala biti bliska s njime, za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, napominje Sudha David-Wilp.

Nepovjerenje koje je zavladalo između Europe i Sjedinjenih Država ostavit će tragove, smatraju mnogi promatrači.

Slika Amerike nikada nije bila tako loša, po ispitivanju Istraživačkog centra Pew. U Velikoj Britaniji, unatoč posebnim odnosima sa Sjedinjenim Državama, samo 41 posto ispitanika, najmanje u povijesti, ima pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama. U Francuskoj je zabilježeno još deset postotnih bodova manje, a u Njemačkoj samo 26 posto ljudi pozitivno doživljava tu zemlju.

“Predsjednički izbori pokazat će je li “Trumpov efekt” u smislu antiliberalne i protekcionističke politike prolazni fenomen ili dublja tendencija u američkoj politici”, ocjenjuje Zaklada Robert Schumann iz Bruxellesa.

Pobjeda Joea Bidena neće bitno promijeniti stvari. Demokratski kandidat zasigurno je svjestan “potrebe revitalizacije odnosa sa saveznicima”, ali će prvo biti zaokupljen mnogobrojnim izazovima na američkom tlu, počevši od borbe protiv epidemije koronavirusa, ističe David-Wilp.

Neće biti povratka na staro, smatra Stokes, koji dopušta međutim mogućnost “definiranja novih odnosa” Washingtona i Bruxellesa.

Ali za “mnogobrojne Nijemce, Sjedinjene Države ostat će saveznik prema kojem su jako sumnjičavi”, ocjenjuje njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung, ne upuštajući se u rizične prognoze hoće li se i kada vratiti osjećaj “zajednice vrijednosti”.

Ako Donald Trump pobijedi na izborima, a za sada u anketama zaostaje za Bidenom, Europa će barem znati što je očekuje. Efekta iznenađenja kao 2016. više neće biti.

“Ako se čašu smatra napola punom, Trumpov predsjednički mandat možda je pridonio jedinstvu Europljana koji su bili prisiljeni zbiti redove”, kaže Stokes.