Hrvatski znanstvenici iznimno su popularni i uspješni u zemljama u kojima rade. Stoga je razumljivo da ih tamo i često citiraju. Jednako tako za njihovo mišljenje otimaju se svuda po svijetu, a posebice u državama bivše Jugoslavije. Tako je ovaj zanimljiv intervju s profesorom Štagljarom napravila Pink TV, a beogradska redakcija "Novosti" to je uz brojne druge prenijela. "Novosti" ove godine slave 66 godina postojanja i u ex državi bile su uz "Večernji list", najpopularniji i najnakladniji dnevni list. https://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:858093-Na-pocetku-smo-potcenili-koronu-Hrvatski-naucnik-Stagljar-otkriva-kada-ce-se-zivot-vratiti-u-normalu

Evo što im je Štagljar rekao. - Znanstvenici su ovaj virus podcijenili na početku i da sve ono što su mislili da će se dogoditi, nije su dogodilo. - Taj virus je jako infektivan i mi naučnici smo ga podcijenili na početku. Sve ono što smo mislili da će se dogoditi s tim virusom nije se dogodilo. Sada znamo da se radi o izuzetno infektivnom virusu koji se vrlo lako prenosi od osobe do osobe. Dobro je to što će većina zaraženih ljudi, njih 80 % imati vrlo blage simptome, dok će 20 posto završiti u bolnicama, a oko pet posto će imati potrebu za respiratorom. To što oko 80 posto ima blage simptome je razlog zašto je taj virus toliko opasan. Danas imamo slučajeve gdje su ljudi dobili virus, a da nisu imali baš nikakve simptome, odnosno izuzetno blage, poput kihanja i bolova u grlu. Ti ljudi koji su asimptomatični mogu jednako zaraziti ljude kao i netko što leži u bolnici. Moramo pronaći ljude koji imaju vrlo blag simptome i potom ih izolirati, jer se samo tako možemo boriti protiv ovog virusa – rekao je Štagljar.

O tijeku pandemije biolog je rekao:

- Mjere socijalne distance su jedine koje možemo primjenjivati i očekujemo da će se broj zaraženih smanjiti za dva do tri tjedna. Nakon toga trebat će proći još najmanje mjesec dana da krivulja zaraženih posve padne. Pitanje je što će se tada dogoditi – hoće li izolirani slučajevi zaraziti druge ljude ili će jednostavno iščeznuti kao što je to bilo sa Sarsom pre 17 godina. Teško je davati bilo kakve procjene. Ovo je virus koji smo podcijenili i puno toga što znamo o njemu znamo na osnovu podataka koji su se dogodili u zadnjih mjesec dana.

O radu na cjepivu Štagljar je rekao:

- Sada je pola znanstvenog svijeta uključeno u to. Svi laboratoriji su se ujedinili, pokušavaju s njihovim metodama pronaći cjepivo, odnosno neki lijek koji bi se mogao prenamijeniti. To je jedno što možemo da napravimo u ovom trenutku. To se najranije može dogoditi za godinu dana. S cjepivima je stvar takva da se ona mora prvo moraju testirati na zdravim ljudima, da vidimo kolika je toksičnost, koliko se maksimalno može dati, nakon šest do devet mjeseci se može davati inficiranim pacijentima. Mislim da cjepivo možemo imati za najranije godinu dana.

- Najbolji slučaj bi bio da imamo cjepivo ili da pronađemo neki lijek. Stvari bi se onda mnogo brže vratile u normalu. U ovom slučaju mi moramo živjeti ovako kako živimo, izolirati se i skrivati od virusa. Nadam se da će za nekih tri mjeseca stabilizirati situacija. Dok ne budemo imali lijek ili cjepivo nema povratka na staro, zaključio je Štagljar te dodao kako:

- Do kraja ove godine zbog pandemije u Kanadi moglo bi biti nešto više od 5000 umrlih, a čak se prognozira da bi do kraja godine moglo biti 10.000, što je 0,01,odnosno 0,02 posto populacije. Situacija u Americi polako izmiče kontroli, kako smo vidjeli iz medija do prije sedam dana je američki predsjednik odbijao da se radi o bilo kakvom ozbiljnom virusu, ali stvari se su se sada promijenile. New York je postao žarište, bolnice ne mogu primati pacijente jer nemaju dovoljno respiratora.