Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Napisao: Borut Černelić

U Hrvatskoj, ali i svijetu se već više od godinu dana vodi živa rasprava između onih koji od vlada diljem svijeta zahtijevaju najrigoroznije mjere borbe protiv koronavirusa i masovno cijepljenje pod svaku cijenu, i onih koji u lockdownu vide izrazito štetnu pojavu, a cijepljenje svih dobnih skupina bez razlike, uključujući i djecu doživljavaju kao nerazumno i neznanstveno postupanje.

Bakić već mjesecima ukazuje na licemjerje dijela znanstvenika koji s jedne strane zagovaraju oštre mjere za druge, dok se sami istih nepridržavaju, fotografiraju se bez maski, u bliskom kontaktu s drugim osobama, putuju, održavaju predavanja i ne trpe posljedice nametnutih zaključavanja.

Takav Bakićev javni poziv nije se svidio nekima od prozvanih tzv. “oštromjeraša”, prije svega Borisu Lenhardu koji je među Bakićevim pratiteljima poznatiji kao Nindža. Bakić mu je nadjenuo taj nadimak temeljem fotografije koju je Lenhard stavio na društvene mreže, a koja ga prikazuju dok nosi potkapu ne bi li se na taj način bolje zaštitio od virusa.

Lenhard je sa svojim pratiteljima podijelio ogorčenje Bakićevom objavom, poprativši je riječima: “Ovo bi u normalnoj zemlji bio posao za javnog tužitelja. A čak i u malo manje normalnoj za novinare. Ali Hrvatska čak nije ni malo manje normalna.”

Nije ovo prvi put da se rasplamsava, sve samo ne normalna razmjena mišljenja. Riječ o ovdje o nemilosrdnoj kanonadi teški razmjena suprotstavljenih mišljenja koje uključuju "tešku artiljeriju". Ne biraju se riječi, pogrdni nazivi protagonista nesmiljene borbe, koja sve više nalikuju na onu do konačnog istrebljenja jedne od suprotstavljenih strana. Tako se Nenada Bakića povezuje s Gordanom Laucom, koji je član Savjeta Vlade za koronu i koji je nerijetko u teškom konfliktom s dominirajućom strujom, no i jedan i drugi imaju ne samo prešutnu podršku Zvonimira Frke Petešića, koordinatora i jednog od savjetnika kojem Andrej Plenković najviše vjeruje. Znanstvenici okupljeni oko stranice na FB "Osnove bakologije" nimalo nisu štedjeli Nenada Bakića, služili su se gotovo istim alatima kako i suparnici, a kolokvijalno su dvojac nazvali "Lolekom i Bolekom". Uglavnom, znanstvenike, novinare i njihove zagovornike Nenad Bakić jednako je tako častio pogrdnim imenima. U svom zadnjem postu koji više nalikuje na tjeralicu pozvao je svoje pristaše da bez imalo srame okinu zaslon fotoaparata, kamere, mobitela i da obavezno pokušaju u (ne)djelu, kršenju epidemiološkim mjera i to prije svega na Jadranskom moru, uloviti sljedeću ekipu: - "Ruđera, Điksa, Lockdown Luku Klepac, Nindžu, Tjesteninka, Krafnoždera, Mahunarku, Ramadana, Jonjića, Štagljara, Kolarića... Zamolio je da mu slike pošalju u inbox, jer riječ je prema njemu o teškim manipulacijama, gdje baš oni koji zagovaraju oštre mjere, njih se ne pridržavaju.

Uglavnom, većina znanstvenika s Bakićeve tjeralice nije se dalo upecati, no ne i Boris Lenhard koji je promtno odgovorio Bakiću, ali istovremeno pozvao institucije, a i novinare da rade svoj posao. Sve bi se to dalo podvesti pod sljedeće riječi ljudi koji su dali i veliki osobni obol borbe protiv pandemije:

- Zašto ozbiljni znanstvenici ne žele ulaziti u prepirke na društvenim mrežama? Jednostavno je pravilo u znanosti. Vrijediš onoliko koliko kvalitetno uspijevaš objaviti rezultate svojih istraživanja, gdje ih uspijevaš objaviti, te koliko često drugi znanstvenici citiraju tvoje radove. Kada to kažemo, onda prije svega mislimo na činjenicu u kojim znanstvenim časopisima objavljuješ svoja istraživanja, i to ne kao jedan od brojnih koautora te studije, već kao voditelj projekta koji je vodio dotičnu studiju (eng. “senior author”). U znanstvenom smislu, u znanstvenoj zajednici, nebitan si kao znanstvenik ako publiciraš 6 ili 15 publikacija u časopisima niskog odjeka, npr. s tzv. “impact factorom” manjim od 3. Zapravo je jako smiješno i jadno ako imaš poriv time se hvaliti na društvenim mrežama. Ni broj sljedbenika na društvenim mrežama ne pomaže ugledu u znanstvenoj zajednici, isto kao što i broj klikova, lajkova, komentara na mrežama ne pridonosi kvaliteti tvojih radova. Ozbiljan znanstvenik nema poriv svojoj sljedbi objašnjavati gdje je i što publicirao pa time opravdavati svoja razmišljanja. Ozbiljan znanstvenik svoje mišljenje temelji na znanstvenim dosegnućima i saznanjima, ne na broju klikova najšireg puka na društvenim mrežama. Ozbiljan znanstvenik ima neugodnu zadaću da najširoj javnosti prenese vijest koja joj se možda ne sviđa. Ozbiljan znanstvenik popularizirat će znanost i javnosti staviti u službu svoje znanje, a ne podilaziti onima koji misle da pandemija ne postoji, da je SARS-CoV-2 virus nebitan ili da se u cjepivu nalazi čip kojim će nas Bill Gates pratiti dok ne umremo. Da, jasno je da se dio javnosti silno opire čuti koliko je situacija oko ove pandemije kompleksna i želi samo dobre vijesti od bilo koga, pa će ih lajkati. No, to nije zadaća znanosti.