Tekst: Borut Černelić

 
Volkswagen se loše proveo po svijetu, no u nas je dobro prošao. Sjedinjene Američke Države naplatile su se od ekoloških i poslovnih prevaranata i s više od 12 milijardi eura, a uz to se Amerikanci i u privatnim tužbama obilato uspjeli naplaćuju. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u Italiji kaznila je Volkswagen s pet milijuna eura zbog  manipulacije softverom ispušnih plinova, a čak su i njemačke nadležne institucije rebnule VW grupu i s nekoliko milijardi eura, zadnje Audi i Porsche. Naprosto ne postoji uređena država koja bar na neki način nije pokušala zaštiti sve one koje je u najmanju ruku Volkswagen doveo u zabludu sugerirajući im u tvorničkim deklaracijama kako njihovi inkriminirani automobili proizvode bitno manje emisije štetnih plinova nego što je to istina. Ovakvo varanje imalo je i niz drugih implikacija, od kvarenja automobila pa sve do teških oštećivanja državnih proračuna. Naime, u većini država porez se određuje i po udjelu štetnih plinova, a kako su “stručnjaci” iz Wolfsburga deklarirali bitno manje emisije tako su proračuni država teško oštećeni.
Sve je to bilo iznimno složeno pitanje i države su reagirale na različite načine, od američke pa i njemačke koje su žestoko oplele po varalicama pa sve do hrvatske, BiH, srpske, bugarske…, gdje vlasti gotovo da nisu učinile nište. Tim čudnije, jer je i Europska komisija dala alate i upute kako utjerati svoja prava pred sudovima i kako se mogu ishoditi pozamašne odštete. Europski vlasnici vozila Volkswagen grupe pogođenih skandalom 'Dieselgate' imaju pravo tražiti novčanu  kompenzaciju. Postoji nekoliko velikih asocijacija koje su ponudile besplatnu stručnu i financijsku pomoć u traženju pravne zaštite. Brojni su nacionalni automobilistički klubovi, poput njemačkog ADAC, koji pomažu u tome, Vlade, stručne organizacije… Najveća takva je ona koju provodi Savezno udruženje njemačkih potrošača iz Berlina (VZBV) pred Višim regionalnim sudom u Braunschweigu. Organizirali su kolektivnu tužbu protiv društva Volkswagen AG još 01. studenog 2018. i do sada zastupaju 400.000 oštećenika, vlasnika inkriminirajućih VW automobila. No, rok za hrvatske vlasnike vozila zahvaćenih 'Dieselgateom' prošao je 29. rujna. Bez velike pompe, bez da su Hrvati uopće znali da su mogli besplatno pristupiti i sudjelovati u ovoj kolektivnoj tužbi. Istina, još uvijek postoje neke pravne mogućnosti da se ipak obeštete oštećene, no zbog zastare ulogu bi morala preuzeti hrvatska država.
'Dieselgate' je razotkrio kako je automobilska industrija namjerno dovela u zabludu milijune potrošača.

GLOBALNO JE POGOĐENO OKO 11 MILIJUNA VOZILA
Volkswagen grupa (uključujući Volkswagen, Audi, Škoda, Porsche i Seat) priznala je kako je globalno pogođeno preko 11 milijuna vozila, od čega oko 8 milijuna vozila u Europi i to oko 5 milijuna vozila marke Volkswagen, 2,1 milijuna Audi, 1,2 milijuna Škoda i 1,8 milijuna kombija i oko 700.000 Seat vozila. Mnoge studije i ankete pokazuju da potrošači zbog rizičnosti, dugotrajnost i troškova sudskih postupka  svoja prava ne ostvaruju pojedinačno na sudu. Izuzetak su nekoliko zemalja u kojima postoji učinkovit sustav kolektivne pravne zaštite u vidu kolektivne tužbe koju predviđa i hrvatski Zakon o parničnom postupku. Od 2015.kada je Volkswagen priznao namjerno ugrađivanje manipulacijskih softvera u dizel vozila,  Hrvatska udruga  za zaštitu potrošača nije poduzela ništa u svrhu zaštite svojih potrošača. Država je pristupila ovom problemu formalno, tako da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2016.g. osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača. Rezultati ovog povjerenstva i konkretni koraci poduzeti u svrhu ostvarivanja prava hrvatskih potrošača nisu poznati, no činjenica je da je veliki broj vlasnika s pogođenim vozilima ostao u zrakopraznom prostoru i neznanju o tome što činiti i na koji način tražiti svoja prava. Nasuprot uvijek inertnoj Hrvatskoj, u susjednoj Sloveniji Savez potrošača Slovenije (ZPS)  okupio je oko 6200 vlasnika vozila VW grupacije  i podnio kolektivnu tužbu protiv Volkswagena u Njemačkoj. Isto su učinile Litva i Slovačka i brojne druge europske države. U drugim europskim zemljama udruge za zaštitu potrošača pred svojim sudovima su također podigle kolektivne tužbe protiv Volkswagena (Velika Britanija je okupila oko 40 tisuća Britanaca u kolektivnoj tužbi, Austrija 10 tisuća, Belgija 11 tisuća, Španjolska 6.500, Švicarska 2 tisuće, Luxemburg, Portugal te  Italija 22 tisuće). Italija je ujedno i jedina EU zemlja u kojoj je nadležno tijelo (Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja) kaznila Volkswagen s 5 milijuna eura zbog  manipulacije softverom ispušnih plinova.
U KOLEKTIVNIM TUŽBAMA POTROŠAČI NE SNOSE RIZIK
Ono što je bitno naglasiti jest da u kolektivnim tužbama potrošači ne snose nikakav rizik u slučaju gubitka spora jer je njihovo sudjelovanje i zastupanje pred sudovima od strane udruge potrošača potpuno besplatno i ne podliježe nikakvim troškovima. Tek u slučaju pozitivne presude u njihovu korist, kakva se očekuje u Njemačkoj povodom kolektivne tužbe protiv Volkswagena i ovisno o njenom sadržaju, potrošači će eventualno morati individualno nastaviti parnice protiv Volkswagena radi  isplate štete. Naime, predmetna kolektivna tužba pokrenuta od strane VZBV ima za cilj utvrditi odgovornost Volkswagena prema kupcima zbog protuzakonitog postupanja odnosno namjernog i nemoralnog nanošenja štete, za koju odgovornost Volkswagen i dalje niječe u Europi s ciljem izbjegavanja plaćanja štete europskim kupcima. Predmetna kolektivna tužba je dakle  deklaratornog (pravno utvrđujućeg) karaktera, a ne kondemnatorna (osuđujuća). Temeljem nje bi njemački sud trebao utvrditi protupravno ponašanje Volkswagena i njegovu obvezu naknade štete kupcima koja je nastala zbog manipulacije softverom. Ova presuda će ujedno obvezivati sve njemačke sudove koji u eventualnim daljnjim postupcima budu odlučivali o pojedinačnim odštetnim zahtjevima. Pri tome se realno i objektivno očekuje da će Volkswagen u slučaju presude za protuzakonito postupanje radi zaštite svog poslovanja i ugleda, sam izraziti spremnost za naknadu štete kupcima u mirnom postupku bez daljnjih sudskih postupaka.

Kolektivnom tužbom željela se spriječiti zastara prava mnogih kupaca na podnošenje tužbe protiv Volkswagena koji to još nisu učinili, jer je zastara prekinuta 1.studenog 2018. podnošenjem kolektivne tužbe. Time se pomoglo svim kupcima, koji se na vrijeme priključe kolektivnoj tužbi, da nakon upisa u registar mirno čekaju odluku suda i nakon toga odluče što će poduzeti dalje. Rizik troškova ovog postupka snosi isključivo VZBV.

AFEROM 'DIESELGATE' ZAHVAĆENO JE:
5 MILIJUNA VOLKSWAGENA
2,1 MILIJUN AUDIJA
1,2 MILIJUNA ŠKODI
700.000 SEATA
1,8 MILIJUNA KOMBIJA

35 MILIJARDI EURA DO SADA ŠTETA ZA VW

 
Zastara je započela za privatne tužitelje, no država još uvijek može učiniti puno

60.000 vlasnika inkriminirajućih vozila u HR moglo je i do desetak tisuća eura

Šansa za ostvarivanje njihovih prava koja su povrijeđena grubom i neetičnom prevarom gigantskog auto-koncerna prošla je 29. rujna 2019. godine. Naime, svi prevareni kupci (dakle samo fizičke osobe) trebali su se prijaviti u registar kolektivne tužbe u Njemačkoj do 29. rujna 2019. pri čemu su morali dostaviti dokumentaciju (kupoprodajni ugovor ili račun te knjižicu vozila/prometnu) kojom dokazuju da su vlasnici  vozila s ugrađenim dizel motorom i spornim softverom, kupljenih nakon 2008. godine.
U svemu tome oštećenicima je velika potpora bila i krovna europska institucija, Europska komisija naložila je VW-u poduzimanje korektivnih mjera, poput opoziva kako bi se osiguralo da su svi pogođeni automobili usklađeni sa zakonom. Zatražili su kažnjavanje proizvođača automobila na djelotvoran, proporcionalan i odvraćajući način, uz potporu prigodom suđenja. Komisija redovito objavljuje pregled napretka opoziva povezanog s emisijama NOx. Vrlo pomno prati način na koji države članice provode ta pravila te je u pogledu grupe Volkswagen pokrenula niz postupaka zbog povrede, uključujući protiv Njemačke, Luksemburga, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine. Pokrenula je i temeljitu reformu pravila EU-a o homologaciji tipa. Posljedično će Komisija od rujna 2020. moći pokretati opozive diljem EU-a i nametati proizvođačima ili tehničkim službama administrativne kazne u iznosu od najviše 30. 000 EUR po nesukladnom automobilu. Zanimljivo, u Hrvatskoj vlada gotovo apsolutni muk u svezi sa svime što je navedeno i kako stoje stvari Volkswagen do sada zbog prevara u Hrvatskoj nije kažnjen ni s jednom jedinom kunom. Pretpostavlja se kako u Hrvatskoj prometuje najmanje 60.000 inkriminiranih vozila!





U Njemačkoj su ovi oštećenici već pobijedili
Osnovanost zahtjeva za naknadu štete u individualnim parnicama protiv Volkswagena njemački sudovi su utvrdili u mnogim svojim odlukama, potvrdivši  da se radi o namjernom i nemoralnom oštećivanju kupaca:
1. Pravomoćna presuda OLG Köln od 03.01.2019.,br.: 18 U 70/18, prema kojoj je Volkswagen AG, zbog namjernog i nemoralnog oštećenja, obvezan naknaditi kupcu polovnog vozila marke Audi A4 EA 189 Eu5, uz povrat vozila, iznos kupoprodajne cijene vozila umanjen za naknadu uporabe vozila što u konačnici iznosi 16.995,11 eura plus pripadajuće kamate.
2. Pravomoćna presuda OLG Köln od 16.07.2018., br.: 27 U 10/18, prema kojoj je Volkswagen AG oštetio kupca stavljajući vozilo sa spornim softverom na tržište što predstavlja obmanu svih potencijalnih kupaca koji nisu svjesni instaliranja ovog softvera. Zbog instaliranog softvera vozilo je neispravno jer nema uobičajenu kvalitetu. Stoga je ovom obmanom kupac pretrpio gubitak, jer je zaključio za njega ekonomski nepovoljan kupoprodajni ugovor te mu je Volkswagen dužan isplatiti iznos kupoprodajne cijene vozila umanjen za naknadu uporabe vozila, sveukupno iznos od 15.684,88 eura, uz povrat vozila Volkswagenu.
3. Pravomoćna presuda OLG Koblenz, od 12.06.2019., br. 5 U 1318/18, prema kojoj je Volkswagen AG dužan platiti odštetu kupcu dizelskog vozila pogođenog skandalom zbog namjerno i nemoralno uzrokovane štete. Tužitelj je kupio rabljeni VW Sharan, s dizelskim motorom EA189, za 31.490,00 eura. Nakon objave skandala s ispušnim plinovima, zatražio je od proizvođača naknadu zbog oštećenja i želio je  vratiti vozilo. Iako je njegov zahtjev odbijen u prvostupanjskom postupku, drugostupanjski sud mu je dao za pravo prihvativši da se radi o namjernom i nemoralnom oštećivanju stavljanjem u prometu vozila s nedopustivim softverskim programiranjem te da se radi i o trgovačkoj prijevare od strane Volkswagen grupe. Volkswagen je dužan tužitelju izvršiti povrat kupoprodajne cijene umanjenu za uporabnu naknadu (5.873,90 eura za prijeđenih 20.000 km na temelju ukupne očekivane kilometraže od 300.000 km), dakle ukupno 25.616,10 eura.

18. rujna 2015. godine američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) obavijestila je javnost o ilegalnom softveru, pet dana kasnije izvršni direktor Volkswagena Martin Winterkorn postao je bivši