Četvrti Zagrebački obrtnički sajam otvoren je danas na Zagrebačkom velesajmu, a do 5. travnja okuplja brojne obrtnike s područja Zagreba i Zagrebačke županije, kao i učenike srednjih strukovnih škola koji s obrtnicima demonstriraju nove dosege u proizvodnji i uslugama u obrtništvu.

Kako je na otvaranju istaknuo župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, upravo zahvaljujući sajmu, u ovoj školskoj godini u srednje strukovne škole na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije upisano je čak šest razreda više nego godinu ranije.

Podsjetimo, na području Grada Zagreba posluje 18 posto od ukupnog broja obrtnika u Hrvatskoj, a obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilježi značajan porast. U protekle dvije godine tako je otvoreno više od dvije tisuće novih obrta pa se očekuje da će do kraja godine broj obrtnika biti veći od 22 tisuće.  

„Odaziv na sajam je sve veći i veći, ove godine očekuje se preko sedam tisuća učenika. Siguran sam da obilazeći obrtnike koji pokazuju ono s čim se obrti bave, vide da su to dobra zanimanja i da se po završetku srednjoškolskog obrazovanja mogu zaposliti. Županija, Komora i Grad na niz načina rade na promociji obrtništva i siguran sam da smo tu učinili značajan pomak“, rekao je Kožić.

Kako je pak istaknuo zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, bez obrtnika ne bi bilo ni Zagreba, a Zagreb je pokretač i perspektiva razvoja cijele Hrvatske. Obrtnici u Zagrebu i županiji, kazao je, čine srce razvoja gospodarstva. „Mladima bih poručio da osluškuju svoje osjećaje i savjest, u konačnici sebe, neka čuju i svoje roditelje i svoje najbliže, ali konačna odluka mora biti njihova. Moraju jednostavno izabrati da rade ono što vole, i još više da vole ono što rade“, poručio je Bandić.  

„Neću govoriti o ovih 19 godina i svemu što smo postigli u Zagrebu, neću govoriti o 500 milijuna kuna koje smo uložili u razne sustave poticanja i školovanja. Neću govoriti o 100 milijuna kuna besplatnih sredstava, niti o oko 150 stipendija za deficitarna zanimanja obrtničkih i strukovnih škola. Neću govoriti da je stopa nezaposlenosti u Gradu Zagrebu manja za pet tisuća nego protekle godine, da je duplo manja nego na razini Hrvatske, neću govoriti da je indeks BDP-a u Zagrebu iznad razine Europe 106 posto, a Hrvatske 60 posto, da je stopa nezaposlenosti u Zagrebu manja nego u Europi“, simboličan je bio gradonačelnik.

Prema riječima predsjednika Obrtničke komore Zagreb Mirze Šabića, sajam je ove godine dosegnuo vrhunac. „Paviljon je pun, što su neke slatke muke i nadamo se da ćemo sljedeće godine popuniti još veći paviljon. Vlada interes za sva zanimanja, a ni za jedno ne možemo reći da ima viška radne snage. Vjerujem da će roditelji ovo prepoznati i svoju djecu usmjeriti u strukovne škole, da im daju kruh u ruke kako bi sutra, uz  daljnje školovanje, mogli mirno živjeti, a da bude bolje obrtništvu, gospodarstvu i društvu u cjelini“, rekao je Šabić.

Prema podacima iz Obrtnog registra, najveći broj obrta u Gradu Zagrebu posluje u stručnim, tehničkim i znanstvenim djelatnostima, i to njih 2.651, odnosno 18,19 posto. U ostalim uslužnim djelatnostima posluje 2.015 ili 13,83 posto, dok ih je u trgovini 1.873 ili 12,85 posto. U prerađivačkoj industriji djeluje ih 1.540 ili 10,57 posto, djelatnosti prijevoza i skladištenja 1.447 ili 9,93 posto, informacijama i komunikacijama 1.412 ili 9,69 posto, a građevinarstvu 945, odnosno 6,48 posto.

Ukupno je u Gradu Zagrebu na dan 31. prosinca 2018. bilo 380.660 zaposlenih, od čega je u obrtu i slobodnim profesijama čak 29.620 osoba.

 Zagrebački obrtnički sajam, podsjetimo, prvi je takve vrste, a svoje struke prezentiraju alatničari, automehaničari, autostruke, bravari, kovači, metalci, plastičari, električari, dimnjačari, građevinari, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, fotografi, frizeri, kozmetičari, pedikeri i cvjećari, intelektualne usluge, suveniri, zlatari, staklari, optičari, krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, krznari, postolari, trgovci, ugostitelji, slastičari, vinogradari i drugi.