Napisala: Tana Rakoto Kovačić

Pogodnih i dostupnih stanova je znatno premalo, a najmodavci postavljaju razne uvjete "sretnicima" koji će u zamjenu za korištenje stana plaćati najamninu. Često se za jedan stan natječe velik broj najmoprimaca i to vlasnicima omogućuje da biraju kome će iznajmiti stan i pod kakvim će uvjetima biti.

Međutim, to može biti problem za određene skupine ljudi. U nalazima koje je Institut za stanovanje i proučavanje prostora iznio u izvješću pod nazivom Nepodnošljiva nedostupnost stanovanja, napominju da su određene skupine ljudi diskriminirane te im je praktički nemoguće doći do stana. 

Prema nalazima, najmodavci bi radije iznajmili stan mladim zaposlenicima bez djece nego obitelji. U izvješću su podijelili primjer objave na društvenoj mreži koja ilustrira problem. Jedan od roditelja u objavi pita: "Zanima me postoji li još netko tko bi iznajmio stan obitelji u Ljubljani? Jer koliko čitam, gotovo svugdje se iznajmljuje ili studentima ili paru ili pojedinca. NISU sve obitelji 'divlje'." 

Druga osoba, majka 4 djece, u zapisniku o prijavi kaže da ona i suprug teško mogu naći mjesto gdje će živjeti jer ih tretiraju kao da su zarazni, a ne obitelj. "Ostala sam bez riječi, ponašaju se prema nama kao da smo djeca gori od životinja. Diskriminacija. I onda živimo u trulim, pljesnivim iznajmljivanjima jer ništa drugo ne možemo dobiti za pristojnu cijenu."

Aleš Žiger, posrednik u prometu nekretnina u agenciji Ljubljana Neremincine, za potrebe spomenute studije pojasnio je da će u očima stanodavaca djeca uništavati njihove nekretnine te im tako ne dati ni priliku da se upoznaju s pojedinim zainteresiranima. osobno.

Ostale skupine ljudi također imaju problema sa pronalaskom stana

 
Problema imaju i druge skupine ljudi: primjerice osobe s međunarodnom zaštitom i strani državljani.

Najnepodnošljivije je za neeuropske imigrante. Vidimo da su predrasude još uvijek ukorijenjene u našem društvu. Iz Instituta za studije, pak, poručuju da ako stanodavci iznajmljuju stan tim ljudima, često postavljaju strože uvjete najma nego drugim najmoprimcima: traže veće najamnine ili depozite, zabranjuju prijavu prebivališta ili zahtijevaju češće preglede stana. .

Stanarka iz inozemstva opisuje svoje iskustvo u izvješću Instituta za stambene studije: „Do stana za iznajmljivanje došla sam preko prijateljice, ali ne znam koliko ću moći ovdje ostati. ...S obzirom na stanje tržišta, brinem se kako će biti jer nisam našao posao u skladu sa svojim obrazovanjem, bio sam prisiljen prihvatiti slabije plaćen posao.

Navedene skupine nisu jedine koje se suočavaju s diskriminacijom: osobe s iskustvom beskućništva i osobe kojima je potrebna podrška, pripadnici romske zajednice i pripadnici LGBTQI+ zajednice također imaju najviše problema sa pronalaskom stambenog prostora.

 
Inače, diskriminacija je zabranjena zakonom. Dakle, što osoba može učiniti kada se suoči s tim?

Kako je u podkastu za Metropolitan, ministar za solidarnu budućnost Simon Maljevac također je istaknuo kako je zabranjena bilo kakva diskriminacija, pa tako i u stambenom području. Pritom je istaknuo kako je to ne samo nedopustivo, već i zakonski zabranjeno u okviru zakona o zaštiti od diskriminacije. Kako je istaknuo, važno je da ljudi takve slučajeve odmah prijave branitelju načela jednakosti. "Ovi slučajevi su važni jer kroz statistiku pokazuju da je ovaj problem velik", istaknuo je.

Na što ukazuje zakon o zaštiti od diskriminacije? Propisuje da je diskriminacija svako nejednako postupanje prema pojedincu zbog njegovih osobnih okolnosti u odnosu na druge koji su u usporedivoj situaciji, ali nemaju takve osobne okolnosti. Osobne okolnosti su one osobne karakteristike koje su urođene ili stečene i ne mogu se lako promijeniti - na primjer, spol, nacionalnost, rasa ili etničko podrijetlo, jezik, invaliditet, vjera ili uvjerenje, dob, seksualna orijentacija, zdravstveno stanje, trudnoća, roditeljstvo i na sličan način.

Navedenim zakonom definirana su i područja društvenog života u kojima je izričito zabranjena diskriminacija. Zakon obvezuje državna tijela, lokalne zajednice, nositelje javnih ovlasti te pravne i fizičke osobe da osiguraju zaštitu od diskriminacije ili jednako postupanje prema svim osobama u svim područjima službenog odlučivanja, pravnog prometa i u drugim poslovima ili ponašanjima u vezi s trećih strana također u vezi s pristupom dobrima i uslugama dostupnim javnosti, uključujući stanovanje.

Diskriminaciju je teško dokazati 

Kako je u odgovoru Metropolitanu napisao branitelj načela jednakosti, to znači da su i vlasnici nekretnina koji odluče staviti nekretninu na tržište dužni postupati nediskriminirajuće, odnosno omogućiti im uvid u nekretninu. svima zainteresiranima za najam ili kupnju, bez obzira na osobne okolnosti tih zainteresiranih strana.

Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, za stanove vrijedi isto što i za drugu robu i usluge - kad ih netko nudi na tržištu, ne smije diskriminirati i reći da te usluge i robe neće nuditi određenoj skupini ljudi s određene osobne okolnosti. 

Prema riječima branitelja, prijava diskriminacije kod najma nekretnina nema puno jer je tu diskriminaciju uglavnom teško dokazati. No, ističu kako to ne znači da u tom području nema diskriminacije. Diskriminacija ponekad postoji u određenom području, iako se ona ne može utvrditi u sudskim postupcima koje vodi odvjetnik ili sudovi.

Do sada je odvjetnik uočio diskriminaciju kod najma nekretnina u dva slučaja:

U prvom slučaju, braniteljica načela ravnopravnosti utvrdila je diskriminaciju prilikom prijave na javni natječaj za najam stanova zbog osobne okolnosti obiteljskog statusa. Naime, podijeljenim (zajedničkim) skrbništvom doveo je jednoroditeljske obitelji u lošiji položaj u odnosu na ostale podnositelje prijava za kategorije prvenstva. 

U drugom slučaju, branitelj načela jednakosti je obaviješten o oglasu na internetskoj stranici za najam nekretnina u kojem je navedeno da se nekretnine iznajmljuju isključivo slovenskim obiteljima. U postupku utvrđivanja diskriminacije, branitelj je utvrdio da je ovaj diskriminirajući uvjet postavio vlasnik nekretnine, a agencija ga je nekritički upisala u oglas. Utvrđeno je da su obojica postupali diskriminirajući.

Na temelju Zakona o zaštiti od diskriminacije, zagovornik također daje preporuke za uklanjanje ili sprječavanje diskriminirajućeg postupanja ili za promicanje jednakog postupanja i jednakih mogućnosti. Tako je 2020. i 2022. godine, zbog izrazito diskriminirajućih oglasa za najam nekretnina, dvama internetskim portalima za nekretnine na kojima su objavljeni diskriminirajući oglasi uputio preporuku o zakonskoj zabrani diskriminacije u području pristupa na dobra i usluge, uključujući stanove i opskrbu njima.

Preporučio je da portali u svoje uvjete korištenja izričito navedu zabranu objave diskriminirajućih oglasa, da redovito provjeravaju sadržaj oglasa, uključujući i naknadne izmjene, te da uklanjaju diskriminirajuće oglase.

Kada stanodavac ne želi određene skupine ljudi

U očito diskriminirajućim oglasima, zbog kojih je Zagovornik urgirao na internetskim portalima za najam nekretnina ili izravno od najmodavca, istaknute su sljedeće osobne okolnosti: osobna okolnost državljanstva ili nacionalne pripadnosti, kada je najmodavac tražio isključivo slovenske najmoprimce; osobna okolnost spola, kada je stanodavac tražio isključivo stanarke; osobna okolnost jezika, kada bi stanodavac iznajmljivao stan isključivo stanarima koji govore slovenski jezik; osobne okolnosti imovinskog stanja, kada je stanodavac izjavio da ne želi socijalno slabe stanare; a u jednom slučaju vjera ili vjerovanje.

Osim toga, zagovornik je već imao slučajeve savjetovanja kada su pojedinci tvrdili da im se postupa diskriminirajuće u pristupu stanu na način da uvjeti za iznajmljivanje stana nisu bili diskriminirajući, ali su vlasnici prilikom obilaska stana ili telefonskog razgovora rekli intervju da ne žele strance. Međutim, teško je potvrditi diskriminaciju u tim slučajevima.

Branitelj utvrđuje je li radnja diskriminirajuća u službenom postupku

 Kako pojašnjava branitelj, branitelj utvrđuje je li određeno ponašanje diskriminatorno u službenom postupku utvrđivanja diskriminacije. U tom postupku provjerava sve činjenice i okolnosti te na temelju toga utvrđuje utvrđuje li diskriminaciju ili ne. Što to znači? Branitelj odgovara da se oni koji prijavljuju diskriminaciju moraju opravdati ili što bolje dokazati da im se diskriminacija događa, što je teško kod iznajmljivanja stana.

Naime, vlasnici najčešće ne kažu zašto se nisu odlučili za jednog tražitelja stana ili zašto su se odlučili za drugog. Ponekad to, doduše, učine i kažu, primjerice, da se stan neće iznajmljivati ​​strancima - i tada branitelj može utvrditi i diskriminaciju ako ima dovoljno čvrstih dokaza da se to stvarno dogodilo.

"Savjetovali smo klijente koji su nas kontaktirali u vezi s navodnim diskriminirajućim postupanjem prilikom iznajmljivanja stana da ubuduće dolaze na razgledavanje nekretnine sa svjedokom koji može reći što je stanodavac rekao."

Kako je istaknuo odvjetnik, iz predmeta proizlazi da prekršitelji zabrane diskriminacije ne moraju biti svjesni da diskriminiraju. Kad ih se na to upozori, uglavnom promijene praksu. Za utvrđivanje diskriminacije, međutim, nije bitno je li netko imao namjeru postupati diskriminirajuće, već je bitan učinak radnji.

Javila nam se i čitateljica koja nam je istaknula kako je na nepremicnine.net objavila oglas u kojem je napisala da ne želi obitelji, ali to je napisala iz razloga što im je stan premalen. Oglas je nakon toga nekoliko puta povučen s njezine web stranice. Što čovjek može učiniti u takvom slučaju?

 
Braniteljica načela jednakosti odgovorila je za metropolita: „Branitelj utvrđuje je li nešto diskriminacija ili ne i može li određeno ponašanje biti dopuštena iznimka od zabrane diskriminacije prema članku 13. ZVarD-a, u postupku utvrđivanja diskriminacije. ."

U nastavku ističe: „Ukoliko bi Zastupnik ocjenjivao eventualnu dopuštenost ograničenja najma nekretnine višečlanoj obitelji zbog male veličine ove nekretnine, u ovoj bi ocjeni uzeo u obzir , između ostalog, odredbe Pravilnika o utvrđivanju standarda površina za prijavu prebivališta, prema kojima se normativ korisne površine dijela zgrade za broj osoba u pojedinačnom stanu od 8 četvornih metara po registrirana osoba (čl. 3. Pravilnika), uz neke iznimke (čl. 4. Pravilnika)."

Što napraviti, ako se suočite s diskriminacijom? 

Zastupnica savjetuje stranke na besplatnom broju telefona 080 81 80, i to svakog radnog dana od 10 do 12 sati, a srijedom i od 15 do 18 sati. Savjetnici Zavjetnika sastaju se s osobama koje smatraju da su diskriminirane te ih, kada ukazuje na diskriminaciju, pozivaju na podnošenje službenog prijedloga za postupanje u slučaju diskriminacije. Ovaj, zajedno s drugim materijalima o diskriminaciji, dostupan je na web stranici tijela www.zagovornik.si.

Na temelju tog prijedloga, branitelj može pokrenuti službeni postupak za utvrđivanje diskriminacije ili zatražiti od prijavitelja diskriminacije dopunu prijedloga ako nedostaje neki od ključnih elemenata za utvrđivanje diskriminacije.