Tek s 32. godine mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom, Skandinavci već s 21. kažu zbogom mami i tati, a sa 23. Francuzi, Nijemci, Austrijanci...

Najgori smo u Europi - zastrašujuća statistika: Mladi Hrvati najkasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo, samo malo bolji od nas su Grci, Španjolci, Slovenci... Finci idu od kuće već s 21. godinom, Estonci s 22.

Prosječna dob u kojoj mladi Europljani napuštaju dom je 26 godina.

Mladi se u nekim dijelovima Europe osamostaljuju mnogo brže nego drugdje zbog povoljnijih društvenih i društvenih uvjeta.

https://www.instagram.com/p/DD4GMHEvHP9/?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=MzRlODBiNWFlZA==

Tek s 32. godine mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom, Skandinavci već s 21. kažu zbogom mami i tati, a sa 23. Francuzi, Nijemci, Austrijanci... Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
12. 2. 2025

Prosječna dob u kojoj mladi Europljani napuštaju dom je 26 godina, objavio je nedavno Europski parlament. To zvuči kao prilično razuman, čak i donekle rani prag za početak neovisnosti.

No, prosječna dob niža je zbog činjenice da se mladi u nekim dijelovima Europe osamostaljuju puno brže nego drugdje zbog povoljnijih društvenih i društvenih uvjeta.

Takvo je područje, primjerice, sjeverna Europa. U Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Nizozemskoj mladi vrlo rano napuštaju dom, u prosjeku između 21. i 23. godine. To je povezano sa snažnom socijalnom državom, pristupačnim studentskim smještajem i kulturom rane neovisnosti.

Mladi također rano emigriraju u zapadnu Europu, primjerice u Francusku, Njemačku i Austriju - tamo se iseljavanje događa između 23. i 25. godine, često zbog studija ili zaposlenja.

https://www.instagram.com/p/DD4GMHEvHP9/?utm_source=ig_web_button_share_sheet&igsh=MzRlODBiNWFlZA==

Drugačije je u južnoj i srednjoj Europi. U Italiji i Španjolskoj mladi u prosjeku ostaju kod kuće do 30. godine, a u Portugalu do 29. godine. Slično je i kod nas: Slovenci, prema europskim statistikama, svoje domove napuštaju tek prije 30. godine, dok su u Hrvatskoj u trenutku izlaska iz kuće gotovo 32. godine. 

Razlozi za to mogu biti visoka nezaposlenost mladih, visoki troškovi nekretnina, niske plaće i jake obiteljske veze. U svakom slučaju, dobra je vijest barem to što Europski parlament najavljuje rješenje ovog problema: ove godine treba biti osnovan poseban odbor koji će se baviti pronalaženjem rješenja za stambenu krizu u Europskoj uniji.

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.