EUROPSKA komisija nije javnosti omogućila dovoljan pristup informacijama o ugovorima o kupnji cjepiva protiv covida-19 koje je sklopila s farmaceutskim tvrtkama tijekom pandemije, priopćio je Opći sud EU-a, izvještava danas AP.

2021. neki su zastupnici Europskog parlamenta tražili sve pojedinosti sporazuma, no Komisija je samo pristala omogućiti djelomičan pristup određenim ugovorima i dokumentima koji su u redigiranim verzijama postavljeni na internet. Također je odbio reći koliko je platio za milijarde doza koje je osigurao, tvrdeći da su ugovori zaštićeni iz razloga povjerljivosti.

Što kaže Sud?

Sud je primijetio da komisija nije uspjela pokazati zašto bi otkrivanje odredbi sporazuma o obeštećenju farmaceutskih tvrtki za bilo kakvu štetu koju bi morale platiti u slučaju kvara na njihovim cjepivima zapravo naštetilo njihovim komercijalnim interesima.

Odluka je došla dan uoči glasovanja u Europskom parlamentu na kojem se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kandidirala za reizbor. Hoće li joj to pomrstiti račune?

Kako se razvijala afera s cjepivima i zašto javnost nema pravo znati?

Kriza virusa ili sukob interesa? Ursula von der Leyen na Sudu EU će morati pokazati sms poruke i objasniti što je njima željela reći u jeku pandemije i u trenuku kad je dogovarala s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom, američkim farmaceutskim gigantom nabavu i više od 1,8 milijardi doza cjepiva protiv covida.

Suprug sadašnje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen medicinski je direktor poduzeća Orgenesis Inc., koje surađuje s Pfizer-Biontechom i izravno je uključeno u razvoj genskih terapija, posebno mRNA cjepiva.
Tužio ju je New York Times koji traži da predsjednica Europske komisije kaže istinu i samo istinu, a sve i zbog zastupničkog pitanja Ivana Vilibora Sinčića, Francesce Donato (NI), Sylvia Limmer (ID), Marcel de Graaff (NI), Christine Anderson (ID), Cristian Terheş (ECR) i Virginie Joron (ID).

‘Sve upućuje da se šefica EK nalazi u višestrukom sukobu interesa prema farmaceutskim kompanijama’, napisao je Ivan Vilbor Sinčić.

Slučaj SMS-a njemačke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i dalje buja. Unatoč tome što je europski ombudsman već u siječnju prošle godine utvrdio da Europska komisija treba javno objaviti razmjenu poruka između predsjednika Komisije i predsjednika Uprave Pfizera, tim von der Leyen to do danas nije učinio. Skupina od 7 europarlamentaraca, među kojima je bio i Ivan Vilibor Sinčić zatražili su od predsjednice europske komisije da kaže je li bila u sukobu interesa kad je naručivala i više od 1,8 milijarde cjepiva protiv covida od Pfizera. Nakon toga uskovitlala se prašina, a najdalje u želji da se sazna istina otišao je The New York Times kojem Ursula von der Leyen nije odgovorila na mnoga pitanja, te ju je zbog toga tužio sudu. Europarlamentarci, nijih 7, zatražili su da Ursula odgovori na važna pitanja:

- Suprug sadašnje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen medicinski je direktor poduzeća Orgenesis Inc., koje surađuje s Pfizer-Biontechom i izravno je uključeno u razvoj genskih terapija, posebno mRNA cjepiva. Također su u pitanju poslovi s konzorcijima koji su sudjelovali te pobijedili na natječajima za sredstva za oporavak za istraživanje i razvoj u najmanje dvije države članice. Predsjednica Komisije ima istaknutu ulogu u upravljanju odnosima s farmaceutskim poduzećima i upravljanju europskim fondovima za istraživanje i razvoj genskih terapija. Suprug predsjednice ostvaruje znatnu ekonomsku korist, imajući u vidu način na koji njezin vodeći položaj u EU-u utječe na njegovo poslovanje.

NEW YORK TIMES JE ODLUČIO TUŽITI PREDSJEDNICU EUROPSKE KOMISIJE I ZATRAŽIO DA SMS-OVI BUDU JAVNI

Tužba je pokrenuta 25. siječnja na Sudu Europske unije (EUC) sa sjedištem u Luksemburgu, no zasad o njoj nema puno informacija. Američki list za Politico je slučaj komentirao suzdržano, rekavši da The New York Times podnosi mnogo zahtjeva za slobodom informacija te da ima mnogo aktivnih slučajeva, zbog čega trenutno nisu u mogućnosti komentirati, dok je EU na čelu s Ursulom von der Leyen odbio zahtjeve.

Inače, SMS slučaj predsjednika Komisije traje već duže vrijeme: von der Leyen je svojedobno otkrila u drugom intervjuu danom The New York Timesu 2021. da je često razmjenjivao poruke s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom, dok je kao predsjednik Europske komisije bio je samo 1,8 milijardi pregovarao o ugovoru o cjepivu s farmaceutskom tvrtkom.

 
Tada je novinarka netzpolitik.org zatražila od Europske komisije ove poruke,

MEĐUTIM, EUROPSKA KOMISIJA GA NIJE IZDALA, REKAVŠI DA SE RAZGOVORI PREDSJEDNIKA EK S DIREKTOROM TVRTKE NE SMATRAJU DOKUMENTIMA, PA SE NE ČUVAJU.
Komisija do sada nije javno objavila SMS, unatoč nalazu Europskog ombudsmana prošlog siječnja da je svaki sadržaj vezan uz odlučivanje, radnju i odluke, bez obzira na formu, dokument, jer nije forma, nego sadržaj. pitanjima.

Inače, kako je Spiegel podsjetio u prošlom članku, von der Leyen je imala sličan slučaj ne samo kao predsjednica EK, već i kao njemačka ministrica obrane: tada je komisija Bundestaga htjela zatražiti poruke von der Leyen, ali bezuspješno.

Ivan Vilibor Sinčić bio je jedan od žešćih kritičara ne samo nabave cjepiva, već i cijele politike koja je upravljala covid krizom. Tako je između ostalog kazao:

Neovisni Ivan Vilibor Sinčić upitao je predsjednicu Komisije misli li da je u interesu farmaceutskih kompanija da kriza završi.

“Ova kriza ne vrti se oko zdravlja već oko novca, da se ovdje radi o zdravlju ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane brojeve zaraženih i umrlih, ne bi se odgađali na deseci tisuća operacija oboljelih od raka, a lockdown i kampanje straha ne bi devastirali mentalno zdravlje naših građana”, istaknuo je Sinčić i osvrnuo se na situaciju u Hrvatskoj, gdje su umirovljenici odbili cjepivo AstraZenece zato što nema dovoljno informacija o njegovu učinku na starije od 65 godina.

Uz to je naglasio:

– Vršimo vlastito istraživanje i sve upućuje da se predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nalazi u višestrukom sukobu interesa prema farmaceutskim kompanijama i mora snositi odgovornost. Istragu radi i Europski ombudsman, a pozvali smo i druge institucije da odrade svoj posao’, napisao je europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić