Markić je za početak izrazio zabrinutost zbog stanja u domovima umirovljenika u Splitu, ali i nadu da će svi štićenici i djelatnici nastaviti imati lakšu kliničku sliku i da će ishodi liječenja biti zadovoljavajući.

„Ono na što SDP već nekoliko tjedana ukazuje je potreba pojačanog testiranja koje treba biti usklađeno sa stručnim stavovima koje iznosi Svjetska zdravstvena organizacija. Na sličnom tragu SDP-a je bila i Hrvatska liječnička komora koja je predložila da se poveća broj testiranja u Hrvatskoj. Trenutno na milijun stanovnika imamo provedeno 3200 testiranja što je značajno niže nego u zemljama u okruženju. Također, treba se povećati broj testiranja u svim skupinama koje su rizične te kod zdravstvenih radnika. Moramo štititi najizloženije skupine i povećanim testiranjem detektirati prenositelje bolesti te zaštititi naš zdravstveni sustav“ istaknuo je Markić.

„Od početka izbijanja krize je nedostajala komunikacija čelnih ljudi, primjerice ministrice socijalne skrbi prema građanima i onima koji rade u sustavu socijalne skrbi. Potpuno se slažem da je sustav zanemaren i kad je u pitanju testiranje, a radi se o rizičnim skupinama. Nema razloga da se ne poštuju smjernice WHO-a jer imamo značajan broj domova umirovljenika i ustanova koji su jako veliki i potencijalni veliki izvor širenja zaraze. Trebalo je već ranije krenuti sa testiranjem svih onih djelatnika koji neposredno skrbe o korisnicima“ poručila je Alfirev, komentirajući slučaj u Domu u Splitu i potrebu za jačim i bržim testiranjem te dodala kako prema informacijama koje ima sa terena, zaštitne opreme u sustavu socijalne skrbi nema dovoljno te da nisu doprinijele ni kontradiktorne izjave Stožera o tome treba li ili ne nositi zaštitnu opremu.

Istaknula je i da je ravnatelj Doma diplomirani arheolog i povjesničar, a ni u prethodnom radnom iskustvu nema nikakve veze sa sustavom socijalne skrbi te da ga je bilo apsolutno nepromišljeno postaviti na čelo sustava od 300 korisnika i 130 zaposlenika koji su isključivo vezani uz poslove koji se odnose na zdravstvo, njegu i socijalni rad. Kad su uvjeti za ravnatelja u pitanju, nije se ispoštovalo da se primarno imenuje netko tko je socijalni radnik ili je završio socijalnu politiku, pravo, psihologiju, sociologiju ili sva ona zanimanja koja prethode tome da se imenuje netko izvan tog sustava. „Nema dileme, nije to što je učinjeno dobro za sustav i tako to ne bi trebalo raditi“.

„Nedopustivo je da ministrica kaže da su slali pisane upute i čekali odgovore. Ako se organizacija sustava socijalne skrbi svela na to da se šalju e-mailovi i upute, a da nema jasnih izvještaja te da se dogodi da taj slučaj traje 10 dana, a da ministarstvo to nije znalo, onda je jasno da nešto u organizaciji sustava nije dobro. Stoga, da, ovo ne bi smjelo ostati na odgovornosti ravnatelja“ poručila je Alfirev oko pitanja odgovornosti nadležnih za slučaj u Splitu.

Istaknula je i da se kasni sa mjerama po pitanju zaštite žrtava nasilja u obitelji. Postoji smanjena mogućnost prijavljivanja obiteljskog nasilja jer su žrtve u puno manjoj mogućnosti biti same i nazvati nekoga kako bi upozorile na nasilje. Također, djeca su izgubila sigurnu zonu koju su imala u školama. Postavlja se i pitanje što je sa testiranjem žena i djece koja ulaze u sigurne kuće te imaju li sigurne kuće mogućnost osiguranja samoizolacije. Problemi postoje i u sustavu asistenata za osobe s invaliditetom, nije donesen Zakon o osobnim asistentima pa nije jasno kako se korisnici i asistenti sad trebaju ponašati, prepušteni su sami sebi.

Markić je dodao kako se postavlja i pitanje edukacije djelatnika o mjerama koje treba poduzimati za zaštitu zdravlja štićenika, ali i pitanje je li se poštivala preporuka Ministarstva da se bolesnike sa simptomima hospitalizira jer domovi nemaju čiste, izolacijske dijelove.
 „Nedopustivo je da državni dužnosnici nose maske FFP2 ili FFP3 dok u bolnicama toga nema. Neki liječnici iz Zadra i sa Srebrnjaka su zbog iznošenja ovakvih stajališta dobili opomene pred otkaz jer su ukazali na potrebu za pravednijom raspodjelom zaštitne opreme. Očekujem da će Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički sindikat napokon reagirati po ovom pitanju“ istaknuo je Ostojić.

Ostojić je upozorio i odgovornost Vlade koja predsjeda Vijećem Europske unije, kao i na to da je već krajem siječnja trebalo organizirati konferenciju ministara zdravstva zemalja članica EU, ali da se to nije dogodilo jer je premijer Plenković tek 28. siječnja smijenio ministra Kujundžića i na tu poziciju postavio ministra Beroša. Beroš je tek nakon 14 dana organizirao prvi sastanak ministara zdravstva. Istaknuo je i da se nakon prvog sastanka na temu nadolazeće epidemije održanog 9. siječnja već sutradan trebala napraviti analiza opreme u robnim zalihama i krenuti u postupak nabave zaštitne opreme i respiratora što se očito nije dogodilo jer onda ne bi došli u situaciju da nedostaje zaštitne opreme i u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi te ljekarnama.

Na tribini se govorilo i o bolesnicima koji imaju ne-Covid simptome. Tijekom pandemije se ne smije zanemariti bolesnike koji imaju druge bolesti koje im ugrožavaju život ili mogu ostaviti posljedice na njihovo zdravlje. Ostojić je istaknuo kako je u Njemačkoj pet puta pala incidencija ljudi koji se javljaju na pregled zbog sumnje na infarkt srca i moždani udar, a da će zasigurno biti slični podatci i za onkološke pacijente te je apelirao na sugrađane da se, ukoliko imaju simptome, jave u nadležne ustanove i ne dopuste da se bolest razvija.

„Od početka je nedostajala jasna strategija na koji način će se koristiti zaštitna oprema, tko su ljudi koji je trebaju koristiti i na koji način. To je stvorilo konfuziju. Broj svih pacijenata koji dolaze u bolnicu i koji se liječe se drastično smanjio, to nije dobro i tu bi trebalo više poraditi na jačanju svijesti da i dalje postoje druge puno ozbiljnije i smrtonosnije bolesti koje se ne smiju zanemariti, pogotovo maligne bolesti. Vidjet će se s vremenom koliko je pao broj dijagnosticiranih malignih bolesnika od 1. ožujka i to će rezultirati puno većom smrtnosti. Liste čekanja kod elektivnih postupaka će se povećati i već se sad mora razvijati jasan plan kako ćemo amortizirati povećanje lista čekanja koje će biti neminovno“ ukazao je Krstičević.

Po pitanju stigmatizacije bolesnika, istaknuo je da kao gradonačelnik pokušava biti u kontaktu sa zaraženim građanima Ploča te ih ohrabriti. Ističe da nije jasno iskomunicirano da je virus sveprisutan i da ga ima 10% populacije što bi spriječilo stigmatizaciju.

„Imamo deset puta manje testiranja nego Austrija, šest puta manje nego Slovenija. Potrebno je povećati broj testiranja u sustavu zdravstvene skrbi, sustavu socijalne skrbi i kod svih radnika koji su svakodnevno u kontaktu s građanima“ zaključio je Ostojić.

Cijeli video možete pogledati ovdje.