Režiser koji je "ugasio" veselje Luke Modrića na dočeku Vatrenih, zaboravio ovaj put na autora "Pelješkog mosta", Slovenca Marjana Pipenbahera

Kome više vjerujete, političarima ili projektantu za kojeg nije bilo mjesta u prvom redu na slavlju? HRT u prijenosu izbjegavao i spomenuti genijalnog Slovenca, a Krešimir Dolenčić stavio je u prvi red na svečanom otvorenju "Pelješkog mosta" sve redom političare, zaboravivši na idejnog autora, svjetski poznatog  projektanta! 

Na "Jelačić placu" pokušali su "ugasiti" Modrića i Thompsona, ukrasti slavu Vatrenima, sad su uradili nešto slično gurnuvši na marginu Marjana Pipenbahera, "idejnog kreatora" mosta koji se svrstava među 5 najvećih i najzahtjevnijih u Europi izgrađenih od početka ovog stoljeća.

Marjan Pipenbaher nažalost nije bio na svečanom otvaranju Pelješkog mosta u kojeg je utkao gotovo cijelo desetljeće svoga rada. I dok su "zaslužni" u prvom redu prigrabili svu slavu za sjajno dostignuće, njegov autor javio se iz svoje fotelje i ispred TV prijemnika.

Slavu za senzacionalan i autorski pothvat u direktnom prijenosu na HRT-u prigrlili su umješni režiseri i političari za sebe, no nitko nikada neće moći preskočiti Marjana Pipenbahera, koji je najzaslužniji što je "Pelješki most" tako lijep, skladan, veleban i monumentalan.

Naprosto su ga "režiseri" uklonili sa scene, sakrili ga. Nevjerojatna je to bila lakoća iskrivljavanja zasluga. Možda i podsjetnik kako nitko u Hrvatskoj nije bio toliko dobar, a i u stanju da kreira takvo remek djelo. Mogli smo se naslušati lavina emocija od političara, no nažalost ni riječ od slovenskog genijalca. Je li ovo usporedivo s trenutkom kad je prekinuto slavlje Vatrenih? Zanimljivo je da su protagonisti i režiseri oba događanja bili jedni te isti!

Čak je i Tončica Čeljuska s HRT-a kazala: - Da, propust je veliki. Nisam primijetila da je ijedan medij spomenuo Marjana Pipenbahera!

26.07.2022., Komarna - Sluzbeno otvorenje Peljeskog mosta.  Andrej Plenkovic, Zoran Milanovic, Sonja Jandrokovic, Gordan Jandrokovic, Oleg Butkovic,   Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL Ivo Čagalj / Pixell
27. 7. 2022

Marjan Pipenbaher nažalost nije bio na svečanom otvaranju Pelješkog mosta u kojeg je utkao gotovo cijelo desetljeće svoga rada. I dok su "zaslužni" u prvom redu prigrabili svu slavu za sjajno dostignuće, njegov autor bio je u ispred TV prijemnika. Ipak, nešto ranije, tijekom poslijepodneva održao je govor iz dubrovačke palače Sponza, a dobio je i nagradu tom prigodom od hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva. Čak je i recitirao svoju pjesmu o Mostu, no to nikoga na HRT-u u direktmnom prijenosu nije zanimalo.

Nitko od naših sjetio ga se nije tijekom svečanog otvaranja. Bilo je gadljivo i nesnošljivo gledati prijenos na nacionalnoj televiziji koja se upadljivo trudila da sakrije genijalnog mostograditelja i svjetski poznatog projektanta. Nije da ga pred samo otvaranje nije bilo u Dubrovačkom primjeru. Bio je on itekako zainteresiran za svaki detalj i pomno je pratio sve što se događa i zbiva oko "Pelješkog mosta". On nije bio na slavljeničkom ručku za uzvanike političare u "Kapetanovoj kući", kultnom restoranu u Malom Stonu na dan ceremonije, no zato je bio  u poznatom stonskom restoranu 'Sorgo', u vlasništvu obitelji Mlinarić.

Slovenski projektant tako se za ovaj veliki dan pripremao sa svojim probranim i apolitičkim društvom, uživajući u stonskim kamenicama i pečenom zubatcu.

I tako nismo imali prigodu u direktnom TV prijenosu, a i u kasnijim dnevnicima što o ovom povijesnom događaju misli i onaj koji je najzaslužniji što je Most poseban, prelijep, veleban...

Oni koji imaju prigodu gledati slovensku televiziju imali su zato privilegiju čuti projektanta Pipenbahera koji se javio iz svog doma. Za nepovjerovati! Čovjek koji je trebao i morao biti u prvom redu na tako važnom događanju bio je  udaljen. No zato su tamo bili svi oni koji se vole naslikavati. Gadljivo i sramotno za sve one koji su sudjelovali u režiji događaja koji smo svim mi čekali puna tri desetljeća, trenutak kad smo i najčvršćom mogućom vezom spojili hrvatski krajnji jug s ostatkom zemlje.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher tako je na slovenskoj televiziji govorio o jednom od najvažnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj na kojem je radio 10 godina. Slične rečenice izgovarao je on prije i za hrvatske medije. Tako i za HRT i dobro se zna tko je i što je on, no činjenica da se režiseri i protagonisti jučerašnjeg događanja nisu ni sjetili slovenskog projektanta je u najmanju ruku sramna i zastrašujuća.

Kad već nismo ništa od Marijana Pipenbahera čuli u direktnom TV prijenosu na HRT-u, valja se podsjetiti na to što je pričao i što je baš jučer kazivao slovenskim novinarima u trenucima svečanog čina otvaranja "Pelješkog mosta".

- “Dobar je osjećaj, jer na ovom projektu mosta radim više od 10 godina. Sva je ta briga svih ovih godina prestala i pretvorila se u veliku radost. Jako sam zadovoljan da je most izgrađen, da nitko nije poginuo, nitko nije ozlijeđen tijekom izgradnje. Osim što će biti prekrasan, on će i potpuno ujediniti Hrvatsku“, rekao je o Pelješkom mostu glavni projektant na projektu, slovenski inženjer građevinarstva Marjan Pipenbaher.


 
Pipenbaher je jednako tako istaknuo da se ovaj most svrstava među pet najvećih i najzahtjevnijih mostova u Europi izgrađenih od početka ovog stoljeća. Sve su to mostovi visoke tehnologije, dužine veće od dva kilometra.

Marjan Pipenbaher ima iza sebe više od 200 takvih projekata. Znan je i po fenomenalnom vijaduktu slovenske autoceste u Primorskoj, Črnom kalu, a u razgovoru za Slovenski radio izjavio je povodom njegova otvaranja kako smatra da taj projekt spada u “svjetski rang” te da mu je predstavljao najveći izazov do sada.

- “Pelješki most spada među pet najvećih europskih mostova preko morskih zaljeva koji su sagrađeni na početku 21. stoljeća i spada u svjetski rang”, kazao je Pipenbaher i dodao da je u najveći izazov bilo projektiranje temelja s obzirom da je izložen vjetrovima i da se nalazi na seizmičkom području.

Kako je kazao, Pelješki most koji spaja jug Hrvatske s ostatkom države, važan je ne samo za Hrvatsku nego i za širi europski prostor. U konačnici, to je i jedan od uvjeta za Schengen.

Građevinske radove na Pelješkom mostu izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), a Pipenbaher također ističe činjenicu da za vrijeme zahtjevne gradnje nitko nije poginuo.

“Nitko pri gradnji mosta nije umro, bile su samo dvije malo ozbiljnije nezgode, to je također vrlo važno istaknuti”, kazao je Pipenbaher za Slovenski radio.

Uz sve ostalo valja istaknuti i sljedeće riječi čovjeka koji nam je podario jedan od najljepših europskih mostova:

- “Ovaj most je megagrađevina, ne samo zbog veličine i dužine – dugačak je 2,4 kilometra. Nalazi se na području gdje smo imali velikih problema s temeljima, odnosno potresno ugroženom području južne Dalmacije, Crne Gore i Albanije, gdje su potresi česti. Nalazi se na mjestu gdje su jake oluje i vjetrovi. O svemu tome trebalo je voditi računa prilikom gradnje, što smo riješili inovativnim konceptom“, ilustrirao je složenost gradnje. „Takav most mora imati svoju arhitekturu, dušu, biti uklopljen u krajolik. Na kraju su se temelji pokazali vrlo važnim i zahtjevnim za ove mostove. Osnova je bila dosta složena, Kinezi su to jako dobro napravili i riješili su dosta problema. Most uvijek spaja ljude. Mora imati dušu, Pelješki most ima svoju. Jako se lijepo uklapa u prostor, gubi se u brdima, arhitektonski je lijepa građevina, što je najvažnije. Ovo je velika stvar za Hrvatsku.”

Na Pelješcu je tako ipak bio, ali na svoj način i slovenski inženjer građevine Marjan Pipenbaher koji je sa svojim tvrtkama Ponting – Pipenbaher Consulting Engineers glavni je projektant mosta, za koji je u više navrata istaknuo kako je riječ o njegovu životnom djelu.

Valja se prisjetiti i njegovih riječi pred više od 10 godina slovenskim medijima koje moža i na najbolji mogući način progovaraju o Pipenbaherovoj genijalnosti, projektantu i vijadukta Črni Kal:

- Današnji mostovi su "nedvojbeno primitivne, a ujedno i najzahtjevnije inženjerske građevine, koje zahtijevaju mnogo teorijskog znanja, iskustva i smisla za estetiku. Inventivno konstruktivno oblikovanje i osjećaj za estetiku (uklopljenost građevine u okoliš) ključni su elementi koji su u 21. stoljeću nužni pri projektiranju velikih i zahtjevnih mostova i vijadukata."

Marjan Pipenbaher je na upit o tome koji su za njega najveći poduhvati u mostogradnji odabrao dva iz mnoštva modernih mostova koji su za njega najzanimljiviji.

Prvi je hongkonški Stonecutter Bridge, koji predstavlja vrhunac struke. Najveći problem, osim osiguravanja stabilnosti tijekom gradnje, predstavljaju i jaki vjetrovi, budući da se most gradi u zaljevu koji je izložen tajfunima. Tako je Stonecutter, koji ima više od kilometar dugačku nagnutu užad i tornjeve više od 300 metara, dimenzioniran za udare vjetra veće od 350 km/h. Drugi izbor stručnjaka je 2500 metara dug grčki most Rion-Antirion, koji, kao i Kamenorezac, ima poprečni dizajn užeta u samu cestu.
 


 

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.