Evo što je za govornicom Europskog parlamenta u Bruxellesu kazao Karlo Ressler: -

Složenost tehnoloških, klimatskih i demografskih promjena zahtijeva odlučnu europsku reakciju kakva je demonstrirana u zdravstvenoj i ekonomskoj krizi bez presedana.

Rezultati su danas vidljivi, djeca i mladi se vraćaju u škole i na fakultete, održavaju se kulturni i sportski događaji a države članice počele su primati rekordna sredstva za prilagodbu i modernizaciju. Europljani zato jasno podržavaju plan oporavka i to povjerenje ne smijemo shvatiti olako. Imamo dužnost pripremiti Europu za novu digitalnu eru jer je to cilj i nacionalnih planova oporavka i o tome u konačnici ovisi i naše mjesto u svijetu nakon pandemije. Moramo postati otporniji i spremniji na izvanredne situacije kojima smo svjedočili ovoga ljeta, od prirodnih katastrofa do humanitarnih kriza, ali isto tako i do hibridnih napada na naše granice.

Istodobno moramo smanjivati razlike unutar Europe i podržati društva koja su spremna na sljedeće europske korake. Moja zemlja je za to dobar primjer. Kao najmlađa država članica Hrvatska je spremna za pristupanje Schengenu a bližimo se i uvođenju eura kao službene valute. To su nacionalni ali su i europski uspjesi te je to smjer koji treba nedvosmisleno podržati.

Evo i što je bio bit izlaganja predsjednice Europske komisije, nakon čega je u raspravi sudjelovalo gotovo 250 zastupnika u EP, između kojih je pet bilo naših, a Romana Jerković iz SDP priložila je pismeno mišljenje.

- Čak i s čipovima na putu do europskog suvereniteta, izjavila je Ursula von der Leyen u Strasbourgu ukazujući na smjerove razvoja Europe, ali i o njihovoj ovisnosti o drugima. Ne, nije tu bilo riječ o "čipiranim i cijepljenim" Europljanima, već o nevjerojatnoj ovisnosti industrije EU o čipovima i plenenitim metalima koji se proizvode u Aziji i bez kojih Europa ne može i zbog kojih je velik dio industrije stajao.

- "Ulazimo u novu eru hiperkonkurentnosti", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju u Uniji, opisujući razvoj u globalnim poslovima i nastanak novog međunarodnog poretka. Regionalno rivalstvo se razvija i velike sile se natječu za utjecaj. Kako će se Stari kontinent naći u takvim okolnostima, opterećen unutarnjim nesuglasicama i poteškoćama u funkcioniranju, bilo je jedno od pitanja na koje je Ursula von der Leyen pokušala odgovoriti u svom redovitom godišnjem govoru pred europskim parlamentarcima u Strasbourgu. Bilo je mnogo ideja o autonomnijoj i otpornijoj EU. Navela je primjer poluvodiča koji se koriste svugdje (u telefonima, električnim skuterima, vlakovima). "Nema digitalizacije bez čipova", rekla je. Zbog nedostatka poluvodiča cijele su proizvodne linije morale biti zatvorene.

Krize nam mogu pokucati na vrata
 
No, europski udio u cijelom lancu vrijednosti se smanjio. "Ovisimo o najnaprednijim čipovima proizvedenim u Aziji", rekla je dodajući: "Nije samo pitanje naše konkurentnosti, to je i pitanje tehnološkog suvereniteta." Objekti za istraživanje, projektiranje i testiranje ". Vječna tema europskog suvereniteta, o kojoj se posljednjih desetljeća mnogo raspravljalo, je obrana. Neuspjeh u Afganistanu ponovno je otkrio rizik ovisnosti o SAD -u.
Europsko susjedstvo postaje sve turbulentnije. “Sa svijetom smo povezani tjesnacima, olujnim morima i dugim kopnenim granicama. Zbog ovih zemljopisnih značajki Europa je najbolje svjesna da nam na vrata kuca i kriza koja se na vrijeme ne riješi u inozemstvu ", rekla je. Predsjednica Europske komisije, koja je prije dolaska u Bruxelles bila njemačka ministrica obrane, izjavila je da rasprave o ekspedicijskim snagama nisu problem. Pravi problem je nedostatak političke volje. Čak ni države članice koje djeluju u istoj regiji ne međusobno razmjenjuju obavještajne podatke.
 
"Više Europe" u području obrane
 
Napori za "više Europe" u području obrane melem su za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Tijekom francuskog predsjedanja Vijećem u prvoj polovici sljedeće godine sazvat će summit o europskoj obrani. "Vrijeme je da Europa pređe na višu razinu", rekla je Ursula von der Leyen. I na području zdravlja trebalo bi uspostaviti više manevarskog prostora za djelovanje EU -a. Na što dolazi prijedlog za pripravnost i reagiranje u hitnim slučajevima, nazvan Hera.
Najavila je i ulaganja vrijedna 50 milijardi eura za zdravstvenu pripremljenost i otpornost. Kaže da slijede logiku: „Da se nijedna lokalna epidemija u budućnosti ne bi pretvorila u pandemiju. Nema isplativijeg ulaganja. ”Za Ursulu von der Leyen, pandemija Covida-19 bila je teško iskušenje. U prvoj fazi prošlog ljeta, države članice u početku su djelovale na potpuno nekoordiniran način. Početkom godine uslijedila je kriza u opskrbi cjepivima. "No Europa je sada, unatoč svim kritikama, među vodećim u svijetu", upozorila je. Cilj - cijepljenje odraslih od 70% - već je postignut.

Što učiniti s Mađarskom i Poljskom?
 
Državama članicama isporučeno je više od 700 milijuna doza cjepiva. Približno isti iznos poslan je iz EU -a u više od 130 zemalja svijeta. Skrenula je pozornost na razlike u obuhvatu cijepljenja među zemljama unutar EU -a i upozorila na pandemiju među necijepljenima. Referirala se i na pitanja vezanim uz klimatsku krizu, koja će postati politički eksplozivno pitanje u sljedećim mjesecima pokretanjem zakonodavnih prijedloga za značajno smanjenje emisija u EU -u. U svakom slučaju, očekuje se da će veći napori za ograničavanje učinaka klimatskih promjena ići zajedno s društvenim mjerama. Očekuje veću akciju i od Kine i od SAD -a.
 
Što se tiče vladavine prava, rekla je da sudske presude EU štite temeljne vrijednosti EU. Također bi trebali štititi europski proračun. Nakon rasprave zastupnika, najavila je da će prve pisane obavijesti biti poslane državama članicama u idućim tjednima u vezi s mehanizmom uvjetovanja radi zaštite proračuna EU -a i financijskih interesa (uslovljavanje isplate europskih sredstava poštivanjem pravila zakon). Europski parlament više je puta pozivao na korištenje ovog mehanizma za zamrzavanje dijela plaćanja Mađarskoj i Poljskoj.
 
Jedan od najbrutalnijih napada na Ursulu von der Leyen, izvršio je hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić koji je svoju minuti iskoristio ukazujući na diskrimanaciju između cijepljenih i onih koji to nisu, o kršenju slobode kretanja iako i jedni i drugi prenose virus. Eto što je u kratkom govoru, u neposrednoj blizini predsjednice Europske komisije kazao:
- Vaše izvješće o stanju temeljnih sloboda i prava građana Europske unije upravo je u suprotnosti sa stvarnim stanjem. U proteklih 80 godina, od nacizma, nikada nisu bila zgažena tako ljudska prava. Pravo na slobodu kretanja, pravo na rad, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na zabranu medicinskih eksperimenata koji se provode nad 500 milijuna stanovnika Europske unije. Pravo je svakog građana da odlučuje o svom zdravlju, o svom životu i o svojoj slobodi kretanja. Mi smo zgazili nekoliko stoljeća znanosti i medicine. Sada uvodimo mjere, cijelo ih vrijeme zadržavamo, stvorili smo Covid potvrde s kojima se cijepljeni mogu slobodno kretati iako prenose zarazu kao i oni koji nisu cijepljeni. To je suludo i morate odmah zaustaviti ovu podjelu građana, jer tko zna što nas čeka u budućnosti.