Oko 1-6 posto ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti imaju rijetke gene koji uzrokuju bolest. To se naziva porodičnom Alzheimerovom bolešću, a dovodi do ranog početka bolesti, kada su ljudi u dobi od 30 do 50-ih godina.

"Budući da smo pretpostavili da se učinci ovih gena ne mogu promijeniti, vrlo je malo istraživanja učinjeno na osnovu toga možemo li izmijeniti putanju bolesti", izjavila je autorica studije Sylvia Villeneuve, sa sveučilišta McGill u Montrealu, Kanada. "Uzbudljivo je vidjeti kako obrazovanje može igrati ulogu u odgađanju početka ove razorne bolesti, koja utječe na ljude tijekom života."

Većina ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest ima sporadični oblik bolesti, za koji se smatra da je uzrokovan kombinacijom okolišnih i genetskih čimbenika, uključujući varijantu gena zvanu APOE? 4, ili apolipoprotein E4. Poznato je da ova varijanta gena povećava razvoj amiloidnih plakova u mozgu, iako to ne jamči da će osoba razviti simptome Alzheimerove bolesti.

U istraživanju su bile uključene dvije skupine: jedna skupina od 106 osoba prosječne dobi od 67 godina koja je imala roditelja s dijagnozom sporadičnog oblika Alzheimerove bolesti, od kojih je 39% imalo varijantu gena APOE? 4; i još jedna skupina od 117 osoba prosječne dobi od 35 godina kojima su mutacije gena povezane s porodičnom Alzheimerovom bolešću ranog početka, od kojih je 31% imalo i varijantu gena APOE4. Svaka skupina imala je prosječno 15 godina obrazovanja. Niti jedan od sudionika nije pokazao simptome bolesti na početku studije.

Sudionici su pregledali mozak kako bi utvrdili razinu amiloidnih plakova.

Istraživači su otkrili da je kod ljudi s obiteljskim ranim alzheimerovim stanjem ranog rasta povećan stupanj obrazovanja povezan s nižim razinama amiloidnih plakova u mozgu. Snaga povezanosti između obrazovanja i razine plaka bila je slična snazi ​​te iste povezanosti kod ljudi koji su pod rizikom od sporadične Alzheimerove bolesti.

U obje skupine, ljudi s manje od 10 godina obrazovanja imali su oko dvostruko veću količinu amiloidnih plakova u usporedbi s osobama s više od 16 godina obrazovanja.

"Iako se vjerovalo da ljudi s obiteljskom Alzheimerovom bolešću, s njezinim snažnim genetskim uzrocima, mogu imati nekoliko načina za usporavanje razvoja bolesti, naše istraživanje pokazuje da obrazovanje može biti pomalo zaštitnički, možda promovira otpornost mozga protiv ovih plakova, baš kao što pokazalo se da postoji kod ljudi s nepoznatim uzrocima bolesti", rekao je Villeneuve.

Također, na kvalitetu obrazovanja mogu utjecati i drugi faktori poput socioekonomskog statusa, pa bi buduće studije trebale detaljnije sagledati druge čimbenike pored godina obrazovanja kako bi utvrdile mogu li biti igraju drugi okolišni čimbenici koji će objasniti ove rezultate istraživanja.