Epilog prve godine Donalda Trumpa: burze rastu 20 posto, porazi od demokrata, otkazi najodanijih suradnika
Rasni i seksistički skandali, uvrede i prozivke, raskidi trgovinskih odnosa, politička prepucavanja, ratovi i ukidanje javnoga zdravstva, nema zida prema Meksiku..., samo su neke od aktivnosti koje su obilježile prvu godinu mandata Donalda J. Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a
Napisao: Lukas Miošić
Foto i infografika: Graphic News
Bližimo se obilježavanju prve godine otkako je na vlast u SAD-u došao Donald J. Trump kao 45. predsjednik. Još su njegovu izbornu kampanju obilježili brojni skandali seksističke, rasne i raznorazne druge prirode.
Već u prvim danima mandata Trump se bacio na ispunjavanje nekih od svojih manje nebuloznih predizbornih obećanja, kao što je ukidanje Obamina programa pružanja medicinske zaštite građanima, popularno zvanoga „Obamacarea“ i uvođenja zabrane ulaska u zemlju državljanima Iraka, Irana, Sirije, Somalije, Sudana, Libije i Jemena, a naročito izbjeglicama iz tih zemalja. Možda i najnebuloznije Trumpovo obećanje, ono o izgradnji ogromnoga zida uz granicu s Meksikom, zasad ostaje samo obećanje uz povremeno spominjanje, ali bez poduzimanja konkretnih akcija. No problem koji se uz taj zid često spominje jest i SAD-ov problem trgovinskoga deficita s drugim velikim svjetskim ekonomijama, naročito s Narodnom Republikom Kinom. Tri dana nakon dolaska na vlast Trump je donio odredbu o napuštanju Transpacifičkoga trgovinskog partnerstva, koji je SAD-u služio više kao geopolitički instrument nego kao pozitivan trgovinski sporazum. Prema mišljenju mnogih predstavljao je nastojanja SAD-a da odvuče zemlje članice od trgovinskog utjecaja Kine. U studenom je i službeno posjetio Kinu i unatoč negodovanju i optužbama kako Kina ne trguje „fer“ s Amerikom, potpisao je brojne trgovinske ugovore u vrijednosti 250 milijardi dolara, od kojih su neki bili dogovoreni još prije posjeta, a neki su službeno neobvezujući. No konkretnije pomake ka boljoj vanjskoj trgovini SAD-a još uvijek nije postigao.
Veliki problem Trumpovoj administraciji predstavljaju i brojne ostavke i otkazi članova Bijele kuće i State Departmenta, uglavnom zbog neslaganja s Predsjednikom. Za neke još uvijek nije pronašao zamjenu.
Početkom prosinca najavio je priznavanje Jeruzalema kao glavnoga grada te zemlje i preseljenje američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem. Međutim, Izrael služi više kao iznimka koja potvrđuje pravilo, s obzirom na to da je ostatak UN-a reagirao protestom i osudom te odluke. Dva dana nakon te izjave Dina Powell, glavna savjetnica američkoga predsjednika za Bliski istok, najavljuje odlazak iz State Departmenta početkom 2018.
Sa Saudijskom Arabijom, Trump je potpisao novi ugovor o naoružanju, vrijedan 110 milijardi dolara, unatoč upletenosti Saudijaca u rat u Jemenu na strani snaga lojalnih Abd Rabbuhu Mansuru Hadiju, protiv kojega ratuju Houtiji lojalni Salehu al-Sammadu, koje također podupire Iran.
Sredinom srpnja SAD obustavlja pomoć sirijskim pobunjenicima i time prepušta Siriju natrag Bašaru al-Assadu, legitimnom predsjedniku kojega sve vrijeme sukoba podržava Ruska Federacija.
Sve u svemu SAD s Trumpom na čelu prolazi vrlo turbulentno razdoblje, od čestih prosvjeda i raznoraznih skandala na unutarnjem planu, do provokacija i prepucavanja na vanjsko-političkome planu. Uza sve to jedno je sigurno, dok je Trump na mjestu predsjednika SAD-a novine i portali će uvijek imati o čemu pisati.
Izvori: BBC news, Independent, The Balance, Index.hr, Graphic News, USA Today news, The New York Times.