Iako je plaćanje računa i preostalih depozita dio osnovnih životnih potreba svakog stanovnika Hrvatske, a i susjedne nam Slovenije, mnoge hrvatske, a i  slovenske banke, uz rijetke iznimke, ipak naplaćuju proviziju, bez obzira na to plaća li se na šalteru banke ili putem oročenja. debitna kartica. Iako mnogi potrošači dodatne troškove plaćanja računa smatraju apsurdnim, to je standardna praksa u gotovo svim europskim zemljama.  

U Europskoj uniji ne postoji jedinstveno zakonodavstvo koje bi bankama zabranilo naplatu naknade za plaćanje računa. Njihov iznos i prisutnost razlikuju se među državama članicama i ovise o nacionalnim propisima i poslovnim politikama pojedinih banaka.

Europsko zakonodavstvo kroz Uredbu (EZ) br. 924/2009 propisuje da naknade za prekogranična plaćanja u eurima unutar EU moraju biti iste kao i za ista nacionalna plaćanja u eurima. U praksi to znači da banka ne smije naplatiti veću proviziju za prekogranično plaćanje u eurima nego za isto plaćanje unutar iste zemlje.

Iako zakonski propisi reguliraju područje naplate naknada za prekogranična plaćanja, to se ne može reći za područje reguliranja visine naknada. Zakonom nisu precizirani točni iznosi provizija za pojedine bankarske usluge, kao što su plaćanja na šalterima banaka ili kroz periodična plaćanja. Njihov iznos je u rukama pojedinih banaka i može varirati ovisno o njihovoj poslovnoj politici i mogućim propisima.

U Hrvatskoj i Sloveniji postoji provizija, drugdje ne

Hrvatske, a i lovenske banke obično naplaćuju proviziju prilikom plaćanja uputnicama, posebno za uplate na bankovnim šalterima i preko računa oročenih uloga, ali iznos može varirati. Primjerice, plaćanje računa elektroničkim bankarstvom može biti besplatno, ili jeftinije od plaćanja na šalteru banke.

Za plaćanja putem online ili mobilne banke klijenti u NLB-u izdvajaju dodatnih 0,40 eura, dok u Addiko banci mogu biti bez naknade ili uz minimalnu naknadu. Na šalteru banke plaćanje uplatnicom je 1,50 eura, no u Addiko banci je skuplje nego elektroničkim putem, a točna naknada ovisi o vrsti usluge.
 

Međutim, u nekim zemljama, poput Danske i Nizozemske, plaćanje računa često je besplatno jer je uključeno u druge bankarske usluge ili ga banke ne naplaćuju zasebno.

Politika naplate naknada ovisi o samoj banci

Pritom iz Ministarstva financija odgovaraju da, sukladno načelu slobodne gospodarske inicijative, banke same određuju svoju poslovnu politiku, odnosno politiku cijena, pa zakonsko zadiranje u Ustavom zajamčeno načelo nije dopušteno. Za vođenje poslova banke, odnosno za utvrđivanje poslovne politike odgovorna je uprava, koja je neovisna i za to preuzima punu odgovornost, dok je nadzor nad poslovanjem banke u rukama nadzornog odbora, koji je neovisno tijelo. i neovisno tijelo, naveli su u prijedlozima Vladi.

„Banke također pružaju usluge platnog prometa, koje su pobliže uređene Zakonom o platnom prometu, uslugama izdavanja elektroničkog novca i platnim sustavima (Uradni list RS, br. 7/18, 9/18 – ispr. i 102.) /20, u daljnjem tekstu: ZPlaSSIED). Prema ZPlaSSIED-u, korisnik platnih usluga i banka međusobne odnose uređuju ugovorom o pružanju platnih usluga, između ostalog, njime utvrđuju i naknadu. (provizije) koje će banka naplatiti korisniku za pružanje platnih usluga, korisniku platnih usluga mora dostaviti podatke o naknadama, kamatama i tečajevima koji će se koristiti pri pružanju platnih usluga", objasnili su. 

Zbog različitih cjenovnih politika pojedinih banaka, na tržištu bankarskih i platnih usluga osigurana je konkurencija između banaka. Tako korisnici imaju mogućnost sklopiti ugovor s bankom koja im nudi najbolje uvjete prema njihovim potrebama.