Epidemiološke mjere ograničavanja okupljanja, zabrane rada restorana i kafića te ograničavanja radnog vremena radi sprječavanja širenja koronavirusa ostaju na snazi do kraja siječnja, objavio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite.

Imajući u vidu našu situaciju i situaciju u europskom okruženju nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su na snazi i one se produžuju do 31. siječnja, izjavio je načelnik Stožera Davor Božinović na konferenciji za novinare u Zagrebu.

To znači da i nakon 10 siječnja na snazi ostaje zabrana javnih okupljanja više od 25 osoba, kafići i restorani i dalje ne rade, trgovine rade najduže do 22 sata, a ograničen je i broj putnika u javnom prijevozu.  

Razgovara se i o tome po kojem će se modelu odvijati nastava iduće polugodište, no konačna odluka još nije donesena.  

Produženje nužnih epidemioloških mjera Božinović je objasnio visokim brojem oboljelih unatoč pozitivnim trendovima te hladnim vremenom koje može utjecati na širenje virusa.

Još se ne zna niti koliki utjecaj na epidemiju imaju potres i božićno-novogodišnji blagdani, a u ponedjeljak se očekuje i povratak na posao velikog broja radnika koji su koristili godišnji odmor te će time biti povećana mobilnost i mogućnost zaraze.

“Brine i situacija u Europi. Zemlje koje imaju oštrije mjere od Hrvatske imaju rapidan porast novooboljelih. Sve je to uzeto u obzir i to su naša utemeljenja u razmišljanju o mjerama”, istaknuo je Božinović.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako u Hrvatskoj bilježimo pad broja novozaraženih i hospitaliziranih te broja umrlih, ali nema mjesta popuštanju. 

“Najveći broj hospitaliziranih smo imali 21. prosinca – 2.956, a danas ih je 2251, što znači u 18 dana manji broj za više od 700. Najveći broj bolesnika na respiratoru bio je 19. prosinca, njih 306, a danas ih je 194. Najviše dnevno hospitaliziranih je bio 12. prosinca, njih 383, a danas je zaprimljeno 215 osoba u bolnice. I broj preminulih je danas nešto manji, što je sukladno očekivanjima i trendovima s obzirom na pad broja novozaraženih”,  rekao je Beroš.

“Vjerujemo da to ukazuje na smanjenje širenja infekcije, što je posljedica odgovornog ponašanja građana i mjera, ali nema mjesta opuštanju. I dalje moramo biti oprezni. Ovaj virus je nepoznati protivnik, spominju se i mutacije, a svugdje u okruženju broj zaraženih raste. Nikako nema mjesta popuštanju bez obzira na dobre elemente”, poručio je Beroš.

Govoreći o kretanju broja oboljelih od koronavisa, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak rekao je kako smo prije tjedan dana imali 1170 novih slučajeva, dok smo 27. studenoga imali 4080 novooboljelih u jednom danu. 14- dnevna stopa na 100.000 stanovnika trenutno je 351,8 te smo na 14. mjestu u EU dok smo 27. studenoga imali incidenciju od 974 i i bili na 26. mjestu u EU.

U padu je i udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih koji je sada na 20,7 dok nam je stopa smrtnosti na milijun stanovnika 1.032  i na 20. smo mjesto u EU.

Dosad je u Hrvatskoj cijepljeno 24.985 ljudi,  a u Sisačko-moslavačko županiji gotovo 3000 ljudi, rekao je Capak.

Kazao je kako se razgovaralo o popuštanju nekih mjera te je pripremljen okvirni prijedlog, ali smo u međuvremenu imali potres i pojavu novih sojeva virusa. “Još smo iznad prvog cut-off pointa o kojem smo razgovarali, a to bi bilo 14 dana niže incidencije od 300 na 100.000 stanovnika”, rekao je Capak.

Kazao je i kako je u Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježen veći broj slučajeva koronavirusa gdje je danas 60 novih slučajeva, a radi se o domu za starije i o hitnim službama koje su bile na licu mjesta. “Volonterima koji rade tamo su na raspolaganju službe gdje mogu raditi brze antigenske testove i imaju upute kako se čuvati”, istaknuo je.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić upozorila je da se mora paziti na bolničke kapacitete te činjenicu da se varijante virusa s mutacijama brže šire i do 70 posto.

U EU je preporučeno praćenje različitih uzoraka da se vidi što se događa s novim sojevima virusa u različitim zemljama. Malta je detektirala tri takve situacije, Finska 16, Portugal 34, Belgija četiri, a Irska 147.

“Prvi mutanti su detektirani u Irskoj. Oni ne uzrokuju težu kliničku sliku, no pošto imaju brže širenje, više oboljevaju ljudi koji su već bolesni, te završavaju u bolnicama i u životnoj su opasnosti”, upozorila je Markotić.

Izvor: Hina