Papa koji nas je najviše volio, koji je prvi priznao Hrvatsku, a suštinske je promjene donio ne samo nama, već i cijelom svijetu
Prije točno 17 godina napustio nas je Ivan Pavao II, papa koji je najviše učinio za nas. Nakon Poljaka, Ivan Pavao II. najviše je volio Hrvate.
Veliki čovjek, Poljak, svojom je vjerom, hrabrošću, moralnim i duhovnim autoritetom promijenio tijek ne samo hrvatske povijesti. Rušio je zidove, Nijemce vratio Nijemcima, istočnim Europljanima podario novi humaniji život, Svijetu odaslao mir, a nama Hrvatima pomogao. I to među prvima i to najjače, podario nam ono što smo sanjali stoljećima.
Sjećamo ga se s nježnošću, zahvalnošću, ljubavlju i to apsolutno svi, a vjernici će ovo pred uskršnje vrijeme sasvim sigurno moliti i za Svetog oca koji je tri puta posjetio Hrvatsku. U ovo pred sveto vrijeme, kada katolici uskoro slave svoj najveći blagdan, valja se stoga s pravom podsjetiti i 263. Petrova nasljednika, Karola Józef Wojtyłe.
On je kao prvi poglavar Katoličke crkve 1994. posjetio neovisnu Hrvatsku u koju je toliko vjerovao, za koju je dao prvi glas od svih svjetskih čelnika. Sveta Stolica predvođena upravo papom Ivanom Pavlom II. bila je jedna od najvećih hrvatskih saveznica u borbi za međunarodno priznanje. 13. siječnja 1992., Hrvatsku je međunarodno priznala Sveta Stolica i to dva dana prije dobrog dijela država članica EU. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine javno objavila da je pokrenula postupak međunarodnog priznanja Hrvatske.
Zagrebačka nadbiskupija
Foto: Zagrebačka nadbiskupija, Sanjin Strukić/Pixell, Matteo Salvini/FB
Karol Józef Wojtyła, izabran je za Papu 16. listopada 1978. Rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske.
Studirao je na višoj školi "Marcin Wadowita" u Wadowicama, a 1938. upisao je sveučilište Jagiellonian u Krakowu.
Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici "Solvay" kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku. O njemu piše Zagrebačka nadbiskupija biranim riječima: https://www.zg-nadbiskupija.hr/rezultati-pretrazivanja
- Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja "Rapsodijskog kazališta" koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na karkowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost tadašnji krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu šalje na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.
U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka.
Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967.
Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije "Gaudium et spes". Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.
Od početka svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 99 apostolskih putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bilo je njegovo 100. apostolsko putovanje. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige "Prijeći prag nade" iz 1994., "Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva" iz 1996. i "Rimski triptih" iz 2003.
Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, do 21. veljače 2002. Papa je u tijeku svoje papinske službe predvodio 131 svečanosti proglašenja blaženim na kojima je proglasio 1.282 blaženika te 43 svečanosti proglašenja svetima proglasivši 456 svetaca. Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština kardinalskog zbora. Od 1978. do danas sazvao je 15 skupština biskupske sinode: 6 općih redovitih (1980., 1983., 1987., 1990., 1994. i 2001.), jednu opću izvanrednu (1985.) i 8 posebnih skupština (1980., 1991., 1994., 1995., 1997., 1998. [2] i 1999).
Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je do sada više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja. Samo u tijeku Velikog jubileja 2000. u Rim je hodočastilo više od 8 milijuna hodočasnika.
Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju. Dovoljno je podsjetiti na 38 službenih posjeta i drugih 650 audijencija ili susreta s vođama država kao i 212 audijencija i susreta s premijerima raznih država.
Papa Wojtyła je utemeljio institut "Ivan Pavao II." te institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži. Umro je 2. travnja 2005. godine. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 2011. godine, a papa Franjo kanonizirao 27. travnja 2014. godine.
Prvi pohod sv. pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj bio je na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna 1994. kada je kao prvi papa u povijesti posjetio Hrvatsku. Na svečanom euharistijskom slavlju koje je papa Ivan Pavao II. predvodio., bilo je gotovo milijun vjernika.
Napisala je Zagrebačka nadbiskupija https://www.zg-nadbiskupija.hr/rezultati-pretrazivanja
