Europski parlament će se u pregovorima s Vijećem o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) zalagati za “zeleniju” politiku i snažniju potporu poljoprivrednicima koji ne zagađuju okoliš, odlučili su europarlamentarci u petak.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u petak svoje stajalište o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2022. na temelju kojeg će pregovarati s Vijećem oko konačnih pravila.

Prema pregovaračkoj poziciji Europskog parlamenta, 35 posto proračuna za ruralni razvoj, drugog stupa ZPP-a, treba ići za ekološke i klimatske mjere.

Najmanje 30 posto proračuna za izravna plaćanja, prvog stupa ZPP-a, treba ići za nove instrumenti “eko-sheme”, što bi trebalo biti na dobrovoljnoj osnovi, ali što može povećati prihode poljoprivrednika.

Prema stajalištu koje je Vijeće usvojilo prošloga tjedna, za “eko-sheme” treba biti izdvojeno 20 proračuna za izravna plaćanja.

Zastupnici su odbili amandmane koji su tražili da se zabrani nazivi “veganski” burger, odrezak ili kobasica za proizvode u kojima nema mesa, ali žele zabraniti nazive “jogurt”, “sir” ili “vrhnje” za proizvode u kojima nema mlijeka životinjskog podrijetla.

Zastupnici traže da se u svakoj državi članici uspostavi savjetodavna služba te da se najmanje 30 posto sredstava koje sponzorira EU dodijeli za pomoć poljoprivrednicima  u borbi protiv klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti.

Također pozivaju države članice da potaknu poljoprivrednike da deset posto svog zemljišta posvete uređenju okoliša koje je korisno za biološku raznolikost, poput živice, neproduktivnog drveća i ribnjaka. 

Parlament je također glasao da se postupno smanjuju izravna plaćanja za farme koje godišnje dobivaju preko 60 tisuća eura godišnje te da se izravna plaćanja za velike farme ograniče na 100 tisuća eura godišnje. Najmanje šest posto izravnih nacionalnih plaćanja trebalo bi se koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a četiri posto za potporu mladim poljoprivrednicima.

ZPP ima najveći pojedinačni iznos u proračunu EU-a te je za sljedećih sedam godina toj politici namijenjeno 387 milijardi eura. Za Hrvatsku je predviđeno 5 milijardi eura.

Nakon što Vijeće i Europski parlament dogovore nova pravila, ona bi se počela primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Do tada će na snazi biti prijelazno razbolje tijekom kojeg će se primjenjivati postojeća pravila.