Europska komisija je u srijedu u lipanjskom paketu odluka o povredama prava EU-a uputila Hrvatskoj četiri obrazložena mišljenja i dvije službene opomene, uglavnom vezano uz odlaganje otpada.

Komisija je uputila obrazloženo mišljenje za sedam država članica, među njima i Hrvatskoj, jer nisu u potpunosti unijele nova pravila EU-a o tijekovima otpada u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija poziva tih sedam zemalja da svoje nacionalne propise usklade s izmjenama iz Direktive o otpadnim vozilima, Direktive o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Države članice sada imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu odgovarajuće mjere, u protivnom Komisija može uputiti te predmete Sudu Europske unije.

Hrvatska je u skupini od 13 zemalja koje Komisija poziva da u potpunosti prenesu nova pravila EU-a o odlaganju otpada u nacionalno zakonodavstvo. Te države nisu u potpunosti uskladile svoja zakonodavstva s izmjenama Direktive o odlagalištima otpada. Tom se Direktivom od 2030. uvode ograničenja za odlaganje cjelokupnog otpada koji je pogodan za recikliranje ili energetsku oporabu. Također se nastoji do 2035. ograničiti udio komunalnog otpada koji se šalje na odlagalište na 10 posto te se uvode pravila za izračun načina na koji se postižu ciljevi u pogledu komunalnog otpada. Nadalje, od država članica EU-a zahtijeva se da uspostave učinkovit sustav kontrole kvalitete i slijedivosti komunalnog otpada odloženog na odlagališta.

Hrvatska je u skupini od 17 država članica od kojih Komisija traži da u potpunosti prenesu nova pravila EU-a o gospodarenju otpadom u nacionalno zakonodavstvo.

Riječ je o izmjenama Direktive kojom se utvrđuju minimalni operativni zahtjevi za programe proširene odgovornosti proizvođača i postrožuju pravila o sprečavanju nastanka otpada. Utvrđuju se i novi ciljevi u pogledu recikliranja komunalnog otpada, konkretno da će do 2025. najmanje 55 posto mase komunalnog otpada morati biti reciklirano. Taj će se cilj povećati na 60 posto do 2030. odnosno 65 posto do 2035.

Još jedno obrazloženo mišljenje Hrvatska je zajedno s još 12 država članica dobila zbog toga što nije u potpunosti prenijela u svoje zakonodavstvo nova pravila EU-a o sprečavanju stvaranja ambalažnog otpada.

Riječ je o izmjenama Direktive o o ambalaži i ambalažnom otpadu. Direktivom se od država članica EU-a zahtijeva da poduzmu mjere za sprečavanje stvaranja ambalažnog otpada i smanjenje utjecaja ambalaže na okoliš.

Hrvatska je zajedno s još 17 država članica dobila službenu opomenu da zaštite okoliš od invazivnih stranih vrsta.

Komisija poziva 18 država da provedu razne odredbe Uredbe  o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. U europskom zelenom planu i europskoj strategiji za bioraznolikost za 2030. ističe se koliko je važno da EU zaustavi gubitak bioraznolikosti očuvanjem naših prirodnih područja i obnavljanjem oštećenih ekosustava kako bi se postiglo dobro ekološko stanje. Invazivne strane vrste su biljke i životinje koje se uslijed ljudskog djelovanja nastane izvan svojeg područja rasprostranjenosti, brzo se šire i potiskuju zavičajne vrste, što ima ozbiljne ekonomske i ekološke posljedice. Nijedna od 18 država članica nije uspjela uspostaviti, provesti ni dostaviti Komisiji akcijski plan (ili niz akcijskih planova) za rješavanje najvažnijih putova nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU-u.

Još jednu službenu opomenu Hrvatska je, kao i Italija i Slovenija, dobila zbog nepoštovanja nekih obveza obavješćivanja iz Uredbe  o lučkim uslugama. Uredbom se nastoji izjednačiti uvjete tržišnog natjecanja u sektoru luka, pružiti lučkim operatorima pravnu sigurnost i stvoriti povoljniju klimu za javna i privatna ulaganja. Njome se od država članica zahtijeva da predvide djelotvoran postupak rješavanja pritužbi i da osiguraju da korisnici luka i dionici budu obaviješteni o tome koje je tijelo nadležno.

Od država članica zahtijeva se da odrede pravila o kaznama u slučaju kršenja Uredbe. Nijedna od triju država članica nije u potpunosti ispunila svoje obveze obavješćivanja. Hrvatska, Italija i Slovenija imaju rok od dva mjeseca da odgovore na argumente koje je iznijela Komisija. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.

Slanje službene opomene prvi je korak u postupku zbog kršenja prava EU-a. Sljedeći korak je slanje obrazloženog mišljenja, a ako ni to ne urodi plodom, Komisija onda šalje postupak pred Sud EU-a.

Izvor: Hina