“Nalazimo se u nezapamćenoj situaciji u kojoj se poduzećima u kontekstu pandemije koronavirusa dodjeljuju iznimne količine državne potpore. Osobito sada nije prihvatljivo da se javna potpora dodjeljuje poduzećima koja izbjegavaju plaćanje poreza s pomoću poreznih oaza. To bi bila zloupotreba nacionalnih proračuna i proračuna EU-a na štetu poreznih obveznika i sustava socijalne sigurnosti. Želimo to spriječiti u suradnji s državama članicama”, izjavila je izvršna potpredsjednica Europske komisije nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.

Restrikcije bi se trebale primjenjivati i na poduzeća koja su osuđivana zbog teških financijskih kaznenih djela uključujući, među ostalim, financijske prijevare, korupciju te neplaćanje poreza i socijalnih doprinosa. 

EU ima popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija u sklopu napora za suzbijanje poreznih prijevara ili utaje poreza: nezakonitog neplaćanja poreza ili plaćanja premalo poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, služenja pravnim sredstvima kako bi se smanjile porezne obveze, pranja novca, prikrivanja podrijetla nezakonito stečenih financijskih sredstava. Taj popis se od ove godine ažurira dva puta godišnje. 

“Svi smo zajedno u ovoj krizi i svatko mora pošteno platiti svoj udio u porezima kako bismo mogli poduprijeti zajedničke napore za oporavak, a ne ih ugrožavati. Oni koji namjerno zaobilaze porezna pravila ili sudjeluju u kriminalnim aktivnostima ne bi smjeli izvlačiti koristi iz sustava koje pokušavaju zaobići. Moramo zaštititi svoja javna sredstva kako bismo njima mogli istinski podupirati poštene porezne obveznike diljem EU-a”, rekao je povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Preporuke imaju za cilj pružiti državama članicama predložak, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, o tome kako spriječiti korištenje javne potpore u sustavima poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza ili pranja novca te za financiranje terorizma. Konkretno, poduzećima koja su povezana s jurisdikcijama uvrštenima na EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija (npr. poduzećima koja su u porezne svrhe rezidenti u takvim jurisdikcijama) ne bi trebalo dodijeliti javnu potporu.

Ako države članice odluče uvesti takve odredbe u svoje nacionalno zakonodavstvo, Komisija predlaže niz uvjeta o kojima bi trebala ovisiti dodjela financijske potpore.

EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija najbolja je osnova za primjenu takvih ograničenja jer će državama članicama omogućiti da postupaju dosljedno i izbjegnu pojedinačne mjere kojima bi se moglo kršiti pravo EU-a. Upotrebom tog popisa za provedbu ograničenja postići će se i veća jasnoća i sigurnost za poduzeća.

U cilju zaštite poštenih poreznih obveznika, Komisija preporučuje i iznimke od tih ograničenja koje treba primjenjivati uz stroge uvjete. Poduzećima bi financijska potpora trebala biti dostupna čak i ako su povezana s jurisdikcijama s EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija, ali pod određenim uvjetima. To bi mogao biti slučaj, na primjer, ako poduzeće može dokazati da je platilo adekvatan porez u predmetnoj državi članici u određenom vremenskom razdoblju (npr. u posljednje tri godine) ili ako ima stvarnu gospodarsku prisutnost u zemlji uvrštenoj na taj popis. Državama članicama savjetuje se da uvedu odgovarajuće sankcije u cilju odvraćanja podnositelja zahtjeva od davanja lažnih ili netočnih informacija.