Plenković se zauzeo za uvođenje jedinstvene europske potvrde o cijepljenju; "Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja bi mogla olakšati putovanja”
"Ideja je da postignemo oboje, da uđemo u Schengen i eurozonu do kraja mandata ove vlade. Dakle, do druge polovice 2024. To je težak, ali razuman cilj", izjavio je Plenković u razgovoru za briselski list Politico objavljenom u ponedjeljak.
Europska unija 2020
Hrvatski se premijer tom prigodom zauzeo i za uvođenje jedinstvene europske potvrde o cijepljenju. “Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja bi mogla olakšati putovanja”, izjavio je Plenković, poručivši da je glavni cilj te mjere “ponovno otvaranje Europe i uklanjanje nacionalnih restriktivnih mjera i zabrana putovanja”.
Dodao je da bi potvrda o cijepljenju trebala sadržavati tri kategorije: osobe koje su cijepljene, one koje imaju negativan test na covid-19 te osobe koje su ga preboljele.
“Za nas je ključno da se cijeli kontekst pandemije covida-19 razvije u smjeru veće slobode kretanja kako bi ljudi mogli posjetiti Hrvatsku”, istaknuo je Plenković. Istovremeno je upozorio da neće biti dovoljno da Europska komisija samo predloži tehničko rješenje te da dopusti zemljama članicama da same odluče o uvođenju i priznavanju potvrda.
Hrvatski se čelnik osvrnuo i na pitanje nabave cjepiva. Istaknuo je da čelnici zemalja članica i EU-a na početku pandemije nisu mogli predvidjeti dinamiku proizvodnje i trajanje procesa odobrenja cjepiva, zbog čega sada postoje problemi s nabavkom.
“Da je Hrvatska dobila onoliko doza koliko je očekivala početkom godine, do Uskrsa bi već cijepili veliki dio populacije”, istaknuo je. No unatoč poteškoćama, pohvalio je zajednički pristup EU-a u nabavci cjepiva jer bi situacija bila znatno drugačija da su države članice bile prepuštene same sebi.
“Primjerice, što bi se dogodilo da su države koje imaju pogone rekle “doviđenja” dozvolama za izvoz”, zapitao se Plenković, dodavši da radije ne bi dobio odgovor na to pitanje.
Naglasio je da EU iz pandemije treba naučiti lekciju o “strateškoj autonomiji” po pitanju cjepiva i borbe protiv pandemije. “Moramo ojačati našu suradnju u zdravstvu”, zaključio je Plenković.
Na pitanje kad bi Hrvatska mogla potrošiti prvi euro iz europskog fonda za oporavak, Plenković je odgovorio: “Mislim da će to biti početkom iduće godine”. Prema njegovim riječima, cijeli je postupak kompliciran. “Treba vam plan, projekt, verifikacija, natječaj, provedba, dokumentacija. Ako sve bude išlo brže, rado ćemo potrošiti taj novac, ali ako sam realističan, novac će stići tek iduće godine”, zaključio je premijer.
