Europa se priprema

Jučer, 31. kolovoza, ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije sastali su se na hitnom sastanku kako bi dovršili moguće sigurnosne mjere u svjetlu predstojeće izbjegličke krize. Među spomenutim mjerama je jačanje kontrole vanjskih granica uz pomoć agenata Europske agencije za promicanje, koordinaciju i razvoj europskih granica Frontex.

Jedna od mjera uključuje i financijsku pomoć zemljama koje graniče s Afganistanom ako prihvate izbjeglice. Novac bi se izvlačio iz t.i. proračun za t.i. razvoj naselja, u kojem je 79,5 milijardi eura dostupno za sljedećih šest godina. Izgradnjom odnosa s tim zemljama, informiranjem i jačanjem sigurnosti htjeli bismo prije svega spriječiti ilegalno krijumčarenje ljudi preko granica. Inače, Iran i Pakistan trenutno primaju oko 2,2 milijuna izbjeglica iz Afganistana.

Strani mediji javljaju da su se na sastanku pojavili nagovještaji o potencijalnim sankcijama za zemlje poput Bjelorusije, Rusije i Turske koje su u prošlosti poticale migracije preko europskih granica.

Ograđena Grčka

Grčki političari ne žele novi izbjeglički val pa su ovaj put odlučili ne čekati Europsku uniju. „Europska unija nije spremna i nema kapacitete za rješavanje još jedne migracijske krize. To vidimo u odgovoru mnogih vlada Europske unije ", rekao je stranim medijima grčki ministar migracija i azila Notis A. Mitarachi.

Grčka vlada kaže da će učiniti sve što je moguće kako bi njihova zemlja ponovno postala tranzitna zona za izbjeglice koje traže azil. Nakon nedavnih događaja u Afganistanu i iščekivanja novih migracija, Grčka je stoga već ojačala svoje granice i na granici s Turskom podigla 40 kilometara dugu i 5 metara visoku čeličnu ogradu s betonskim temeljima.

Teren oko ograde dodatno je osiguran bespilotnim letjelicama, kamerama i radarima koji 'vide' do 15 kilometara u unutrašnjost turskog teritorija, kao i pojačanim graničarima te uvođenjem dodatnih ophodnji uz grčku obalu.

Strani mediji također izvještavaju da se grčka policija opremila novim zalihama suzavca i udarnih granata, a također je povećala i broj policijskih ophodnji duž svih grčkih granica. Prema Mitarachiju, prvenstveno su željeli poboljšati nadzorne i sigurnosne sustave koji bi, prema riječima ministra, "zaštitili Grčku od potencijalnih ili postojećih sigurnosnih prijetnji".

Trenutno u Grčkoj ima oko pola milijuna izbjeglica, od kojih je oko 50.000 iz Afganistana. "U slučaju novog migracijskog vala, Grčka neće biti ograničena samo na ulogu promatrača, već će djelovati kao akteri", rekli su u izjavama za medije.

Slično u Poljskoj

Poljska vlada postavlja ogradu od bodljikave žice na granici s Bjelorusijom. Trenutno 32 osobe - vjerojatno Afganistanci - tjednima čekaju na granici u blizini poljskog sela Usnarz Gorny. Poljska vlada opisala je stanje na granici s Bjelorusijom kao krizu.

"Moramo postići dogovor s bjeloruskom vladom", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki. "Poštujemo integritet i suverenitet Bjelorusije, pa smo predložili zajedničko rješenje, ali još nismo dobili odgovor."

Budući da će iz Afganistana vjerojatno stići još ljudi, i to putem novih ruta poput Bjelorusije, mnoge članice obećavaju da će dodatno ojačati postojeće ograde i zidove.

POLJSKA
Prošli tjedan u Poljskoj su počeli radovi na izgradnji ograde na granici s Bjelorusijom dugoj 400 kilometara kako bi se spriječili ilegalni prelasci granice. Ograda će biti duga 190 kilometara, uz 130 koliko je već zaštićeno bodljikavom žicom. Gotovo 1500 vojnika trenutno pomaže zaštititi granicu, a bit će ih raspoređeno još 500.

MAĐARSKA
Ograda s jako oštrom bodljikavom žicom proteže se duž cijele mađarske granice sa Srbijom. Projekt desničarskog premijera Viktora Orbana, opremljen dronovima i termografskim kamerama, koštao je gotovo 1.5 milijardi eura i sagrađen je u rujnu 2015. Jeftinija verzija s bodljikavom žicom podignuta je na granici s Hrvatskom.

AUSTRIJA
Austrija je sagradila ogradu dugu 4.4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015. Ograda, koja je dijelom uklonjena kako bi mogli prolaziti izletnici, presjekla je šengensku zonu, u kojoj je putovanje dopušteno bez provjera na granici.

SLOVENIJA
Gotovo polovica od 500 kilometara duge granice s Hrvatskom pokrivena je ogradom s bodljikavom žicom. Hrvatska je članica EU, ali nije u Schengenu i nalazi se na balkanskoj ruti prema srednjoj Europi.

GRČKA
Grčka vlada nastoji spriječiti migrante da prelaze vanjsku granicu EU s Turskom duž rijeke Marice, podigavši 27 kilometara ograde na plitkim dijelovima uz 11 kilometara postojećih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava žica postavljena je i na graničnom trokutu između Bugarske i Turske kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometra duga ograda duž granice sa Sjevernom Makedonijom.

CIPAR
Vlada južnog Cipra sagradila je ogradu s bodljikavom žicom koja prolazi kroz podijeljeni glavni grad Nikoziju. Trebala bi spriječiti dolazak migranata u EU iz Turske preko samozvane Turske Republike Sjeverni Cipar.

BUGARSKA
Bugarska je od 2017. duž cijele granice s Turskom duge 259 kilometara podignula ogradu s bodljikavom žicom i termografskim kamerama. Zbog krize u Afganistanu vlada je zapovjedila vojsci da pomaže u kontroli granica.

LITVA
Vilnius je objavio da gradi ogradu duž granice s Bjelorusijom dugom 508 kilometara kako bi spriječio ilegalne prelaske jer Minsk dopušta sve većem broju ljudi da prelaze u EU kao odgovor na europske sankcije. Ograda će biti završena 2022. Barijere već postoje duž granice s ruskom enklavom Kalinjingradom, koje su podignute u trenutku jačanja napetosti s Rusijom 2017.

LATVIJA
Riga je također pod pritiskom da zaštiti svoje granice od migranata koji dolaze preko Bjelorusije, pa je rasporedila bodljikavu žicu duž 37 kilometara granice između dviju zemalja. Latvija također gradi ograde duž ruske granice premda još nisu završene.

ESTONIJA
Tallinn gradi 115 kilometara dugu ogradu duž granice s Rusijom, a radovi bi trebali biti završeni do 2026., rekao je ministar unutarnjih poslova Kristian Jaani.

NORVEŠKA
Norveška je podigla ograde na granici s Rusijom nakon što su 2015. brojni migranti ušli u zemlju biciklom.

FRANCUSKA
Britanska vlada uložila je milijune u izgradnju zidova i ograda kod francuskog lučkog grada Calaisa kako bi spriječila migrante da prelaze u Britaniju. London i Pariz nedavno su se dogovorili da će dodatno pojačati kontrolu granica.

ŠPANJOLSKA 
Španjolska vlada je 1990-ih podigla ograde oko sjevernih afričkih enklava Ceute i Melille, koje ih dijele od Maroka. Barijere, koje su duge osam odnosno 12 kilometara, postupno su pojačane. Sada su visoke deset metara i sastoje se od dvije paralelne ograde s mrežom čeličnih kabela koje nadziru termografske kamere.

Izvori: Hina, Reuters, EU Observer