U predgrađu na sjeveru Pariza su se tri noći za redom sukobili mladi i policija, što je ponovno izazvalo strah od izbijanja novih, velikih sukoba u siromašnim prigradskim četvrtima u kojima uglavnom žive osobe migrantskog podrijetla.

Nemiri su prvi put izbili u subotu navečer u četvrti Villeneuve-La-Garenne nakon što se motociklist zabio u otvorena vrata neoznačenog policijskog vozila tijekom policijske potjere. Pariška je policija izjavila da je htjela zaustaviti mladića koji se prevelikom brzinom i bez kacige vozio krivim smjerom. Nekoliko je svjedoka u razgovoru za list Le Parisien izjavilo da su policajci namjerno otvorili vrata u trenutku kad je nailazio motociklist kako bi ga zaustavili, što je pariška policija demantirala. Ozlijeđeni je motociklist nakon sudara prebačen u bolnicu, a policija je pokrenula unutarnju istragu o tom slučaju.

Sukobi koji su izbili u subotu navečer u četvrti Villeneuve-La-Garenne trajali su do nedjelje ujutro, a potom su se nastavili i tijekom naredne dvije noći i u drugim siromašnim prigradskim četvrtima na sjeveru Pariza. Pobunjeni mladići bacali su pirotehnička sredstva na policiju i zapalili nekoliko policijskih vozila, a policija je morala upotrijebiti suzavac kako bi dovela situaciju pod kontrolu.

Socijalni radnik Zouhair Ech-Chetouani koji radi s mladima u pariškoj četvrti Asnières izjavio je u razgovoru za francusku televiziju France24 da je u proteklih 20 godina svog rada rijetko kada vidio ovako napetu situaciju. Prema njegovim navodima, stroge zabrane kretanja koje su uvedene u sklopu suzbijanja pandemije koronavirusa te stroge policijske metode za provedbu tih mjera uzrokovale su “eksplozivni koktel” u ionako problematičnim, siromašnim pariškim četvrtima.

Francuska predgrađa, koja su poznata pod imenom banlieues i u kojima žive siromašniji građani, uglavnom migrantskog podrijetla, često su poprišta iskazivanja nezadovoljstva zbog društvene i gospodarske nejednakosti i navodnog žestokog postupanja policije.

2005. godine su diljem Francuske izbili trotjedni nemiri nakon smrti dvojice mladića sjevernoafričkih korijena koji su bježali od policije u sjevernom pariškom predgrađu. Odnosi između policije i stanovnika siromašnih i etnički raznolikih predgrađa česta su tema polemika u Francuskoj. Muškarci afričkog i sjevernoafričkog podrijetla žale se da ih policija rutinski zaustavlja i pretražuje samo zbog boje njihove kože.

Istraživanje koje je proveo Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja pokazalo je da crnci imaju 11,5 puta veću vjerojatnost da će ih policija zaustaviti i kontrolirati od bijelaca. U slučaju osoba arapskoga podrijetla ta je vjerojatnost sedam puta veća.

Kad je predsjednik Emmanuel Macron 17. ožujka uveo stroge izvanredne mjere u sklopu borbe protiv pandemije, francuski su policajci neslužbeno izrazili zabrinutost da bi stroga ograničenja mogla dovesti do novih napetosti. Krajem ožujka je francuski tjednik Le Canard Enchainé izvijestio da je francusko ministarstvo unutarnjih poslova u tajnosti zamolilo šefove policije da budu blagi u kontroli provedbe mjera u problematičnim predgrađima kako se izbjegli nemiri. 

Krajem ožujka je nekoliko nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava, uključujući i Human Rights Watch, objavilo izjavu u kojoj su osudile “neprihvatljive, nezakonite i katkad opasne” metode francuske policije. “Trenutno stanje zdravstvene krize ne opravdava diskriminatorne kontrole te neopravdanu i nesrazmjernu silu”, navodi se u izjavi.

Policijski sindikati oštro su odbacili te optužbe, naglašavajući da su policajci stalna meta napada i provokacija od strane mladih u francuskim predgrađima.

Razne francuske vlade pokušavale su tijekom godina riješiti socijalne probleme prigradskih četvrti pumpajući u njih milijarde eura. Zadnji pokušaj pokrenuo je aktualni francuski predsjednik Emmanuel Macron 2017. godine programom u vrijednosti od oko 10 milijardi eura. Macron je rekao da se tim planom također želi spriječiti i islamistička radikalizacija mladih koji žive u banlieuesima. Francuski predsjednik ustvrdio je kako se ljude u rubnim četvrtima gradova uspijeva radikalizirati vrlo često i zato što država nema nikakvih drugih solucija koje bi im ponudila. “Radikalizacija je izborila mjesto za sebe, dok je istodobno republika abdicirala od svog”, izjavio je tada Macron.