Laura Codruța Kövesi bila je iznimno popularna kad se kandidirala prošle godine za prvu javnu tužiteljicu Europske unije. Imala je pedigre kao ni jedan kandidat. Bila je u Rumunjskoj strah i trepet za političare, gradonačelnike i kvazi gospodarstvenike koji su bili ogrezli u teški kriminal. Na meti rumunjske agencije za borbu protiv korupcije, koju je simbolično nazvala DNK, bili su joj prije svega potkupljivi političari i gradonačelnici oko kojih su se u toj balkanskoj zemlji ispreplele brojne mafijaško, koruptivne mreže. I vrlo brzo pospremila je s onu strane zatvorskih vrata njih nekoliko tisuća. Hrabro, moćno, ekspeditivno… Obračun s kriminalcima započeo je svom snagom u Rumunjskoj u onom trenutku kad je ova odvažna pravnica, nekada i omladinska košarkaška reprezentativka Rumunjske počela istraživati spletkaroške DNK-e, ponajprije „uglednih društveno političkih radnika“. Imala je potporu Vlade koja ju je imenovala i zakratko je Rumunjsku pretvorila od kleptokratske države u onu u kojoj političarima kriminalcima više i ne polazi tako lako za rukom da varaju narod.
Bile su to njene performanse koje su presudile kad je Europska komisija koncem prošle godine donijela odluku da od mnoštva kandidata izabere baš nju. Njen novi posao bio je i pravo iznenađenje za njenu bazu, za rumunjsku političku oligarhiju koja je baš pomislila kako se riješila Laure Codruța Kövesi, jer izgubila je bila posao sa smjenom vlasti. Bila je prihvatljiva svim vladama država članica EU, tako i Hrvatskoj vladi, no ne i njenoj matičnoj. Rumunjska vlada se zavjetovala da će učiniti sve kako bi blokirala njenu uspješnu kampanju da postane prvi javni tužitelj u Europi.
Osamnaest mjeseci kasnije ta je rumunjska vlada pala i Kövesi upravo organizira EU javno tužiteljstvo (EPPO), najvažnije tijelo Europske unije koje se bavi kaznenim istragama. Postala je i prva žena na čelu te značajne institucije.
Novi ured osmišljen je da više istražuje i više procesuira. EPPO, ideja koja traje 25 godina, omogućava EU-u da podnese slučajeve sumnjivih prijevara u vezi s europskim fondovima i prekograničnim poštivanjima PDV-a nacionalnim kaznenim sudovima. Procjenjuje se da prevare s PDV-om iznose u zemljama EU i više od 50 milijardi eura godišnje. EU je odlučila osnažiti EPPO, jer nacionalne vlade ne daju prioritet prekograničnim zločinima, ili pokušajima krađe iz proračuna EU-a. Slučajevi su nerijetko složeni i zahtijevaju poznavanje jezika i suradnju s drugim policijskim snagama. Ured za borbu protiv prijevara EU, Olaf, istražuje administrativne prekršaje, ali slučajeve može uputiti samo nacionalnoj policiji. Zvuči nevjerojatno, ali samo u 50 posto slučajeva podignuta je optužnica. Kövesi očekuje da će EPPO već u prvoj godini „obraditi“ 3000 slučajeva. Izborila se i za povećanje proračuna agencije koji sad iznosi 37,7 milijuna eura.

Njezini najveći trenutni problemi su odluke pet država članica EU. Danska, Irska, Mađarska, Poljska i Švedska se ne žele pridružiti. Hrvatska ni u jednom trenutku nije dovela u pitanje jačanje europskog tužiteljstva. Kövesi će voditi organizaciju iz Luxemburga, uz pomoć tužitelja iz svake zemlje sudionice, iako će istrage provoditi nacionalni tužitelji u državama članicama.
Vijeće Europske unije je 27. srpnja konačno imenovalo europske tužitelje i tužiteljice Ureda europskog javnog tužitelja. To su: Frédéric Baab, Cătălin-Laurențiu Borcoman, Jaka Brezigar, Danilo Ceccarelli, Gatis Doniks, Yvonne Farrugia, Teodora Georgieva, Daniëlle Goudriaan, Petr Klement, Tomas Krušna, Tamara Laptoš, Katerina Loizou, Ingrid Maschl-Clausen, José Eduardo Moreira Alves d’Oliveira Guerra, Juraj Novocký, Andrés Ritter, Maria Concepción Sabadell Carnicero, Gabriel Seixas, Kristel Siitam-Nyiri, Harri Tiesmaa, Yves Van Den Berge i Dimitrios Zimianitis.
Nije tajna da države članice nisu oduševljene novim europskom institucijom koja po prvi put u povijesti EU izravno preuzima ovlasti kaznenog progona za kaznena djela počinjena na području država članica. Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisno tijelo EU-a zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju financijski interesi Unije (npr. prijevare, korupcija, prekogranične prijevare povezane s PDV-om u iznosu višem od 10 milijuna eura). EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.
Činjenica da je takvo tijelo uopće uvedeno govori puno o povjerenju najjačih članica EU, Njemačke i Francuske, u pravne sustave članica koje primaju sredstva iz europskog proračuna. U procesima transferiranja europskog novca državama članicama svake godine nestanu korupcijskim kanalima desetci milijardi eura europskih poreznih obveznika. S obzirom na to da su se mnoge države članice pokazale potpuno nesposobnima u kontroli i procesuiranju nezakonitosti, EU je poduzela korake i ustrojila EPPO, a na njegovo čelo postavila Lauru Kövesi, poznatu antikorupcijsku tužiteljicu iz Rumunjske.
No, Laura Kövesi ne može raditi sama, u tom poslu pomagat će joj kolegij tužitelja iz država članica. Iako je logično da joj u borbi protiv korupcije u državama članicama pomažu tužitelji upravo iz tih država članica, takva pomoć ponekad može biti i kontraproduktivna. Prije svega tu mislimo na države u kojima su pravosuđe i tijela progona duboko u rukama politike. Upravo one politike koja korumpira i organizira izvlačenje europskih sredstava te njihovo preusmjeravanje u džepove povezane s vladajućim strukturama. Moguće je da će se Kövesi osim s korupcijom i kriminalom morati boriti i s određenim opstrukcijama, jer u tužiteljstvima najkorumpiranijih država članica zasigurno postoje jaki otpori vanjskom, europskom nadzoru.
Među imenima novih europskih tužitelja nalazi se i ime Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a koja na novu funkciju odlazi s položaja glavne državne odvjetnice. Ona će nadzirati istrage i kazneni progon te će s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Codruţom Kövesi i ostalim tužiteljima činiti kolegij EPPO-a.
Europski tužitelji imenuju se na mandat od šest godina koji se ne može obnoviti. Vijeće na kraju tog razdoblja može odlučiti produljiti mandat za najviše tri godine. U okviru prijelaznih pravila za prvi mandat nakon osnivanja EPPO-a europski tužitelji, određeni ždrijebom, iz jedne trećine država članica bit će imenovani na trogodišnji mandat koji se ne može obnoviti. To vrijedi za tužitelje i tužiteljice iz Grčke, Španjolske, Italije, Cipra, Litve, Nizozemske, Austrije i Portugala.
Svaka država članica predložila je kandidate za funkciju europskog tužitelja. Kandidati su morali biti aktivni članovi javnog tužiteljstva ili pravosudnih tijela države članice čija je neovisnost neupitna i imati kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoku tužiteljsku ili pravosudnu funkciju u svojim državama članicama. Morali su imati odgovarajuće praktično iskustvo u nacionalnim pravnim sustavima, financijskim istragama i međunarodnoj pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. Povjerenstvo za odabir zatim je izradilo obrazložena mišljenja i ocjenu za svakog predloženog kandidata koji je ispunio uvjete. Nakon što je primilo obrazložena mišljenja, Vijeće je odabralo i imenovalo jednog od kandidata na funkciju europskog tužitelja za svaku državu članicu sudionicu.
Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisno tijelo EU-a zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju financijski interesi Unije (npr. prijevare, korupcija, prekogranične prijevare povezane s PDV-om u iznosu višem od 10 milijuna eura). EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.
Vijeće i Europski parlament imenovali su 2019. Lauru Codruţu Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom.
U EPPO-u trenutačno sudjeluju 22 države članice (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska).
Očekuje se da će EPPO započeti s radom krajem 2020. Sjedište će mu biti u Luxembourgu.

Očekivanja Laure Kövesi su iznimno velika. Ima iznimnu podršku velikog dijela europskih zvaničnika, a jednako tako i onih koji su na svojoj koži osjetili kriminal. Tako su obitelji ubijenih novinara-istražitelja Daphne Caruana Galizia s Malte i Ján Kuciak iz Slovačke napisali Vijeću ministara kako su izabrali "najhrabrijeg i najuglednijeg kandidata za posao". Caruana Galizia i Kuciak, ciljali su na korupciju u političkoj vrhuški i zbog tog stradali.
Kövesi je svojom izjavom dala nagovijestiti namjere: "Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica.Dat' ću sve od sebe ... i neću biti sama."

Kövesi je imala svega 15 godina kada je 1989. komunizam svrgnut. Kako navodi britanski Guardian u ekskluzivnom intervju https://www.theguardian.com/world/2020/aug/03/laura-codrua-kovesi-europe-first-public-prosecutor-romania
igrala je košarku za svoju državu na juniorskom europskom prvenstvu u kolovozu 1989. u Temišvaru. U gradu koji je nekoliko mjeseci kasnije postao epicentar rumunjske revolucije. Najmanje 100 prosvjednika ubijeno je u brutalnoj pucnjavi u gradu, uključujući mnogo mladih. Kasnije je rekla: "Koliko je ljudi koji su bili na igrama pobijeno, a podržavali su nas. Koliko ih je bilo samo ozlijeđenih u revoluciji? Borili su se za demokraciju, a neki od njih nisu preživjeli." Pravni fakultet upisala je 1991., i završila ga po novom, a ne po programu koji se do tada oslanjao na marksističko-lenjinistički kurikulum. Kövesi, čiji je otac bio također tužitelj, specijalizirala se u kaznenom pravu. Nije bilo lako.
"Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica jest da tužiteljstvo nije za žene", rekla je. "Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac."
Imala je samo 33 godine kad je postala najmlađa generalna tužiteljica u Rumunjskoj. Kako navodi „Guardian“, godine 2013. postala je voditeljica nove institucije DNK-a. Postala je neustrašiv borac za pravdu. U jednoj anketi njih 60 posto je reklo da vjeruje DNK. Zbog revnosnog, časnog i poštenog odnosa spram posla ostala je i meta špijuniranja, cyber špijunaže i napada u medijima. O tome danas govori:
- "To nije bilo lako, posebno za moju obitelj, ali kad odlučite raditi kao tužitelj, morate preuzimati rizike koji dolaze s tim položajem", rekla je britanskoj novinarki Jennifer Rankin. Nakon više od pet godina u DNA-u, gdje je nadzirala kazneni progon bivšeg premijera, smijenjena je po nalogu ministra pravosuđa u srpnju 2018. Bila je to godina masovnih uličnih prosvjeda i upozorenje o umiješanosti tadašnje Vlade u kriminal. Na sreću, Vlada koja ju je proganjala i činila sve da ne uspije ni u Rumunjskoj ni u EU je pala i sad je ona koja je strah i trepet za kriminalce cijele EU.
Kövesi ne želi danas komentirati nacionalnu politiku svoje zemlje no vjeruje kako će nova rumunjska Vlada izmijeniti zakon iz 2018., koji je široko kritiziran zbog slabljenja pravosudne neovisnosti i borbe protiv korupcije. Izvjesno je kako je poštovanja vrijedna Laura spremna nastaviti na isti način i borbu s kriminalom u 22 države članice EU koje su joj povjerile zadaću. Hoće li uskoro još i onih preostalih 5? Na pitanje, hoće li oklijevati da procesuira lidere EU osumnjičene za zlouporabu sredstava EU-a, odgovorila je: "Naravno da ćemo djelovati! EPPO će biti neovisno tužiteljstvo i morat ćemo dokazati da je zakon jednak za sve."