Nijemci, kojima je ovo već 13. put da zasjedaju na čelo Europske unije, svoje će predsjedanje podijeliti u tri faze.

U prvoj će se fokusirati na Višegodišnji financijski okvir (VFO), odnosno dugoročni proračun Europske unije, te na plan za oporavak europskog gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa. Europska komisija je krajem svibnja predložila Višegodišnji financijski okvir u iznosu od 1.100 miljardi eura te instrument za oporavak težak čak 750 milijardi eura, od čega bi 500 milijardi trebalo biti isplaćeno u obliku bespovratnih sredstava najteže pogođenim zemljama članicama i sektorima te 250 milijardi u obliku povoljnih zajmova.

VFO i instrument za oporavak bit će glavna tema sastanka na vrhu 17. i 18. srpnja kada će se šefovi država i vlada 27 zemalja članica Europske unije prvi put fizički sastati u Bruxellesu od izbijanja pandemije koronavirusa. Nijemci se nadaju skorom dogovoru oko toga pitanja, ali prijepori su i dalje golemi. Štedljiva četvorka, odnosno Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska, traže, između ostalog, da se pomoć ne isplaćuje u obliku bespovratnih sredstava nego u obliku zajmova. A tu su i drugi poput Češke i ostalih zemalja Višegradske skupine koje traže pravedne kriterije za raspodjelu sredstava za pomoć.

Druga faza njemačkog predsjedanja predviđena je za rujan i listopad tijekom koje će dominirati pitanje budućih odnosa s Velikom Britanijom nakon brexita. Velika Britanija je napustila Europsku uniju koncem siječnja, a 31. prosinca se završava prijelazno razdoblje tijekom kojeg su Britanci još formalno dio carinske unije i jedinstvenog tržišta Europske unije. Ako se do tada ne postigne sporazum o budućim odnosima, moglo bi doći do takozvanog “tvrdog brexita”, odnosno naglog kidanja veza, što bi moglo imati znatne posljedice i za Veliku Britaniju i za Europsku uniju.

U trećoj fazi njemačkog predsjedanja koja je predviđena za studeni i prosinac ove godine Nijemci se namjeravaju posvetiti pitanju migracija, zelenom dogovoru te Konferenciji o budućnosti Europe. “Vrući krumpir” predstavlja prije svega tema migracije. Razgovori o tome već su pet godina u slijepoj ulici zbog pitanja obvezujućih kvota za raspodjelu migranata kojima se najviše protive zemlje Višegradske skupine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala je zapravo već predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sustava azila, ali trenutačno se ne čini da će to uspjeti napraviti prije ljetne stanke.

“Očekivanja su velika”, izjavila je početkom tjedna njemačka kancelarka Angela Merkel u dvorcu Meseberg nedaleko od Berlina komentirajući predstojeće njemačko predsjedanje Vijećem Europske unije. Ni očekivanja, a ni zadaci s kojima će se Merkel suočiti u idućih nekoliko mjeseci zasigurno nisu mali, a jučer, na zadnji dan hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, uspjeh joj je poželio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Kancelarka Merkel je pritom izrazila zadovoljstvo hrvatskim predsjedanjem naglasivši da se ono zbivalo u teškim okolnostima pandemije i izazovima bez presedana u povijesti EU-a, a posebno je pohvalila rezultate u politici proširenja EU-a te Zagrebački sastanak na vrhu između država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana, navodi se u priopćenju Vlade RH.