Napisao: Borut Černelić

Snimio: Igor Stažić

Nakon sloma Silicon Valley Bank (SVB) u petak, najveće propasti neke velike banke u Sjedinjenim Državama od propasti Washington Mutuala 2008., američke su vlasti danas zatvorile i njujoršku Signature Bank. Sve to nije prošlo ni bez potresa u Europi. Najjače su bile poljuljane europske valute izvan eura, no zabilježen je i ozbiljan pad vrijednosti dionica eminentnih europskih banaka.
Matice najvećih domaćih banaka značajno padaju na inozemnim burzama. UniCredit banka (kod nas ZABA) u jednom je trenutku, prema Bloombergu, zaustavio trgovanje dionica „zbog enormnog pada“. Iako je pad talijanske banke bio blizu dvocifrene brojke, najveći pad su zabilježile dionice austrijskog BAWAG-a, oko 13 posto, te njemačke Commerzbanke, oko 12 posto.

Trebaju li se i Hrvati brinuti za svoju ušteđevinu?
 

Kolaps SVB-a u svjetlu visokih kamata nosi sa sobom okus krize iz 2008. godine i to je utjecalo na banke diljem svijeta, kaže analitičar BHS-a Timur Barotov. Prema njegovim riječima, analitičari Wall Streeta umiruju da je malo vjerojatno da će se ti problemi proširiti na cijeli bankarski sustav. Većina banaka ne posluje s takvim rizičnim kapitalom.
Uglavnom, ekonomisti se slažu kako prijetnja šire bankovne krize u SAD-u će se preseliti i na Stari kontinent, ali ovaj put s bitno manjim efektom nego 2008.

Bankarska panika širi se Europom

Osim što su najviše oscilirale valute van eura tako su u srednjoj Europi najviše pale dionice Erste banke, otprilike šest posto. Osjetno padaju i dionice češke Komerční banke.  Prema Borisu Podobniku, profesoru, prodekanu ZSEM-a i uglednom hrvatskom analitičaru iz Ekonomskog savjeta UGP-a, ovu krizu valja percipirati, ali jednako tako ne smije se podgrijavati panika.
Koji je moj najbolji savjet? Ne stavljaj sva jaja u istu košaru, a ni ušteđevinu u istu banku. a ni previše ušteđevine u banci, jer hrvatska država jamči štedišama do 100.000 eura.

Jednako tako postoje države a i banke u Europi koje štite uloge u sličnom iznosu i u različitim bankama. Tako u Češkoj nećete ostati bez novca ako ste ga pravilno distribuirali. U jednoj banci možete biti bit sigurni s 2,3 milijuna kruna (96.823 eura) pologa, no ako višak novca, ne u većim iznosima, položite u drugima bankama i on će vam biti sačuvan i isplaćen

 Hoće li se američka bankarska kriza preliti u Europu
 

Kako kaže Boris Podobnik, rizik da se ova američka bankarska kriza prelije u Europi je razmjerno malen i ne treba se plašiti.
Za razliku od posrnulih američkih, europske banke jače su po osiguranom kapitalu, a i financijska veza između europskih banaka i propalih američkih je mala. Kraj svega toga Američka središnja banka već je uvela niz mjera koje bi trebale izolirati probleme spomenutih propalih banaka od većine ostatka američkog bankarskog sustava.

Dionice velikih banaka JP Morgan Chase i Wells Fargo u petak su čak rasle
 

- Jasno je da svi koji smo pod američkim bankarskim i financijskim kišobranom osjećamo blagodati u dobrim godinama, ali i štetu u kriznim godinama. To sad upravo nešto izraženije osjećamo, kazao nam je Boris Podobnik te iznio svoje viđenje mogućih efekata, ali jednako tako i međunarodnog monetarnog i bankarskog sustava.

- Samo ono što se sad u svijetu događa je stvaranje bipolarnog svijeta u kojem skupina zemalja oko Kine i Rusije provode aktivnu politiku rješavanja američkih obveznica i dolara. Taj proces je tek u prapočecima. Naime ako dio svijeta ne želi u budućnosti štedjeti u dolarima, ali i eurima, ne žele u tim valutama ni trgovati, Rusi zato što su izbačeni iz SWIFT-a, ako čak donedavni američki saveznici Saudijci dogovaraju prodaju nafte u kineskoj valuti, to mora imati efekt na snagu dolara i financijski i bankarski sustav zapadnog svijeta. U svjetskoj trgovini dolar sudjeluje u 88 % transakcija (ukupno je 200, a ne 100%), dok je kineska valuta porasla s 4,3 % na 7 % u zadnje 3 godine, a to je trend.

Raste štednja u kineskom juanu, a pada u dolarima

U dolarima se štedi oko 59 % deviznih svjetskih rezervi, a u eurima malo manje od 21 %, a u kineskoj malenih 2.7% . Samo prije pet godina to je bilo jedan posto. Za financije i bankarstvo početak loših trendova  je  uvijek problematičan, jer obveznice i krediti imaju rok dospijeća, u godinama, i dakle mogu dospjeti u toj nepovoljnoj budućnosti.

 -       Znači ako će se naša zapadna valuta manje koristiti u budućnosti u ne malom dijelu svijeta u razvoju, onda i sad vidimo posljedice. Zato nije pametno držati prevelik novac u banci, posebno sad kad je vrijeme velike inflacije a daleko od toga da idemo u financijsku bonacu  jer u Americi imaju demokratskog predsjednika, a republikansku većinu u Kongresu. Demokrati vole "ratovati" s Rusima, a republikanci s Kinezima. A Kinezi sudjeluju s 28% svjetske industrijske proizvodnje, pa zamislimo kakve efekte na svjetske lance opskrbe mogu imati sankcije prema Kini, bile one spore  ili brze.  A sankcije su već počele s čipovima, a oni su najbitnija komponenta u svakom industrijskom proizvodu. Generalno nije pametno imati previše novca u banci, ali Hrvati to već znaju i zato se kupuju nekretnine, u kešu.
Novac je roba kao svaka druga i jakost eura ili dolara ovisi o veličini svijeta koja ga želi koristiti u recimo trgovinskoj razmjeni ili štedjeti kao deviznu rezervu. A upravo se tu događaju tektonske promjene. Ako se stvara svijet koji ne želi dolare i eure, ne želi ni naše zapadne obveznice, onda naša inflacija postaje uistinu naša inflacija jer je više ne možemo izvoziti u one zemlje koje nas ne vole. Samo ako je naša inflacija tada više naša,  tada  loše banke i firme lakše propadaju.

Samo ne treba siriti psihozu straha jer je bankarski sustav fragilan i svima je u interesu sačuvat mir. Kad širiš strah ljudi trče na šaltere i to se mora izbjeći pod svaku cijenu.