Foto: Europsko vijeće

Hrvatsko predsjedništvo Europskom unijom odbacilo je u utorak zahtjev pet političkih grupacija u Europskom parlamentu da Europski parlament sudjeluje u raspravi Vijeća o kršenju europskih vrijednosti u Mađarskoj i Poljskoj.

Umjesto toga, predsjednicima zastupničkih klubova socijaldemokrata (S&D), pučana (EPP), liberala (Renew Europe), zelenih i Europske ujedinjene ljevice / Nordijske zelene ljevice ponuđene su neformalne konzultacije koje su se i dosad održavale.

“Mi smo primili to pismo na znanje. U tom se pismu izražava nezadovoljstvo s prethodnim finskim predsjedništvom i predsjedništvima prije njega jer Parlament želi veću i čvršću ulogu u postupku koji je pokrenut po članku 7”, izjavila je hrvatska državna tajnica Andreja Metelko Zgombić u utorak u Bruxellesu gdje je predsjedavala Vijećem za opće poslove.

“Države članice donijele su tijekom finskog predsjedanja posebna pravila u kojima su točno rekle na koji način institucije mogu djelovati u tom poslu. Europski parlament doista nema pravo sudjelovati na sastancima i raspravama Vijeća. Ono što hrvatsko predsjedanje namjerava jest biti u kontaktu s Europskim parlamentom i na nekim neformalnim sastancima razmijeniti informacije jer nam je to u obostranom interesu”, napomenula je hrvatska državna tajnica za europske poslove.

Predsjednici pet zastupničkih klubova u Europskom parlamentu su u svom pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća i hrvatskom predsjedništvu izrazili duboku zabrinutost zbog “ozbiljnog izostanka napretka u postupku po članku 7 protiv Mađarske i Poljske”.

Istaknuli su i da “unatoč naporima finskog predsjedništva da vodi neformalni dijalog, neformalna razmjena mišljenja ne može zamijeniti formalne kanale”. Zato su zatražili da se predstavnici Europskog parlamenta pozovu na sjednicu Vijeća za opće poslove posvećenom postupku protiv Mađarske i Poljske.

Europska komisija je 2017. godine pokrenula postupak po članku 7 Ugovora o EU-u protiv Poljske uz obrazloženje da se planiranim reformama poljske vlade uspostavlja politička kontrola nad pravosuđem. Isti je postupak pokrenut 2018. godine protiv Mađarske zbog optužbi za nepoštivanje slobode medija, napade na organizacije civilnog društva i neovisnost pravosuđa, ali i zbog korupcije te kršenja prava manjina i migranata.

Ako zemlje članice utvrde da postoji “ozbiljno i ustrajno kršenje” vrijednosti i načela Europske unije, dotičnim se zemljama sukladno članku 7 može oduzeti pravo glasa u Vijeću, ali to se dosad još nikad nije dogodilo.

Više na https://fokusonline.eu/2020/02/hrvatsko-predsjednistvo-odgovorilo-na-kritike-europskog-parlamenta/