Napisao: Igor Stažić

Foto: Gerd Altmann/Pixabay

Europski parlament ne vjeruje autoindustriji i tvrdi kako hibridni automobili, a posebice oni plug in ispuštaju i dvostruko više štetnih plinova nego što deklariraju! Upravo stoga su na jučerašnjoj sjednici zadali težak udarac automobilskoj industriji, prije svega europskoj. Tjeraju ih da već od 2021. podatke o emisijama štetnih plinova učine realnima, prije svega one koji se tiču dušičnih oksida NOx, no isto tako i ugljičnog dioksida! Europarlamentarci, među njima i njih 12 iz Hrvatske, poručili su im da neće dozvoliti nikakav novi Dieselgate koji je pred sedam godina izazvao Volkswagen. Štoviše, podučili su stručnjake iz autoindustrije kako se stvarno utvrđuju emisije štetnih plinova i u svojoj odluci "Esther de Lange (ENVI A9-0139/2020)" dali im iznimno kratki rok da više ne lažu i ne fabriciraju podatke.

Nakon što su brojni poznavatelji prilika, a posebice pripadnici Zelenih i ekoloških udruga otvorili Pandorinu kutiju upozoravajući kako "hibridni automobili ispuštaju tijekom vožnje i 2,7 puta više štetnih plinova nego na laboratorijskim testovima, sad se obavezujućom odlukom oglasio i Europarlament. Oni nisu izrijekom napisali ono što tvrde zelene, a to je da hibridni automobili u prosjeku u vožnji ispuštaju 117 grama ugljičnog dioksida po kilometru, a u laboratorijskim testovima samo 44 grama. Nisu bili tako žestoki i precizni europarlamentarci, ali su u odluci napisali kako su realne emisije štetnih plinova hibridnih automobila i dvostruko više, nego što se to u papirima proizvođača automobila koji se pozivaju na WLTP mjerenja ističu.

U biti, europarlamentarci su detektirali kako autoindustrija smišljeno umanjuje emisije štetnih plinova kod hibridnih automobila i kako ne samo da obmanjuje javnost krivim podacima, već i krajnje destruktivno i negativno djeluje na ekologiju. Pri tome koristi i blagonaklonost brojnih europskih država koje potiču kupovinu plug in i hibridnih automobilima i iznosima koji dosežu i 10.000 eura. Uz sve to, kao što je slučaj u nas, na većini punionica struja je besplatna, garaže koriste u pola cijene, eko davanja su manja... Uglavnom, već sad sve govori kako je i službena europska politika uhvatila autoindustriju u klinč i kako dobro znaju o intenzitetu prevare koja je na djelu.

Ekolozi, a i oni neutralni stručnjaci koji testiraju ovakva vozila već odavno govore o emisijama štetnih spojeva koje ispuštaju hibridni auti i stoga ih, logično, smještavaju puno bliže benzinskim i dizelskim automobilima, koji u prosjeku emitiraju 164-167 grama CO2 po kilometru. Na tako što upozorila je i grupacija okupljena u "Transport&Environment i Greenpeace UK." Najdalje u optužbama otišla je Rebecca Newsom, voditeljica politike za Greenpeace UK, koja je naglasila kako su "Plug-in hibridi vukovi su automobilske industrije u ovčjem krznu"!
Testovi proizvođača ne uzimaju u obzir čimbenike poput dizajnerskih karakteristika koje zahtijevaju rad motora te ograničenog dometa elektromotora i nesklonosti vozača čestom punjenju strujom. Stručnjaci, a iskustva govore kako su vlasnici, posebice plug in automobila neskloni čestom stajanju na elektropunionicama i najveći dio vožnje koriste rad benzinskog (dizelskog) agregata.

Plug in hibridi nisu ništa drugo nego paravan za autoindustriju koja još uvijek nije spremna na drastične rezove. Kombinirajući klasični benzinski i dizelski pogon s električnim zapravo ne čine ništa drugo nego kupuju vrijeme u kojem i dalje "štancaju" motore koje pogoni nafta/benzin.

Europarlamentarci su dosta uvijeno napisali u odluci: - Predlažemo smanjenje čimbenika usklađenosti, odnosno odobreno godišnje odstupanje između propisane granične vrijednosti za emisije dušikova oksida i vrijednosti izmjerenih na cesti od 2021. godine.

Automobilskoj se industriji, naime, zamjera da se posljednjih godina znatno okoristila neprikladnim dozvolama za onečišćenje koja se od 2016. godine izdaju tijekom ispitivanja emisija lakih vozila u stvarnim uvjetima vožnje (eng. Real Driving Emissions – RDE). Do toga su datuma države članice i Europska komisija dopuštale da automobili tijekom ispitivanja na cesti mogu emitirati do 50 % više od propisane zakonske granice (80 mg/km) zbog nesigurnosti povezanih s prijenosnom mjernom opremom (PEMS).

Stoga je svrha ovoga izvješća ukloniti takve neusklađenosti te utvrditi čimbenike usklađenosti koji će se koristiti za procjenu zadovoljavaju li vozila koja se ispituju u stvarnim uvjetima voľnje (RDE) ograničenja propisanih emisija. To će se, nakon slučaja Volkswagen, sastojati od prilagođavanja ispitnih postupaka koji se koriste za mjerenje stvarnih emisija vozila u normalnim uvjetima upotrebe. Nije neuobičajeno da su ispitni uređaji u stvarnim uvjetima vožnje manje pouzdani nego u laboratoriju, pa je stoga u propise uključeno i načelo pogreške.

Međutim, ovim se dokumentom predlaže uklanjanje mogućnosti pogrešaka u veoma kratkome roku (do 2021. godine) putem snižavanja čimbenika usklađenosti, a da se pritom automobilskom sektoru ne pruža prilika da poboljša razinu preciznosti u mjerenju emisija. Nekoliko tehničkih i znanstvenih čimbenika onemogućuje trenutačno usporedivu razinu emisija između laboratorijskih ispitivanja i stvarne vožnje (kvaliteta goriva, mnoštvo mjernih uređaja... Kritičari ističu kako bi radikalne promjene postojećih pravila mogle negativno utjecati na konkurentnost europske automobilske industrije u postojećim izazovnim uvjetima. Pritom se pozivaju na neke prethodne akcijske planove, poput predlaganja uvođenja ugljične neutralnosti u okviru Zelenoga plana.