Nadriliječnici, poduzetnici, matematičari, poltroni..., okrenuli Hrvatsku prema švedskom modelu i uprskali

- Imaju utjecaj, a nisu epidemiolozi, neki nisu ni doktori medicine. Kad takvi postanu političari i zapostave struku, jasno je kako smo od najboljih tako jako potonuli. Hvalio sam Stožer na sav glas kad je radio dobro, no sad ne mogu, a da ne upozorim, kazao je početkom prosinca prošle godine prof. dr. Igor Štagljar u velikom razgovoru za Start. U međuvremenu sukob između kvazi znanstvenika i svjetski priznatih hrvatskih umova prerastao je i u žestoku bitku u kojoj se koriste teške riječi. Jedni su tvrdolinijaši i pučisti, a drugi alkemičari... Ima toga još. Za Igora Štagljara je presudno što se uplela politika i što sve manje sluša znanstvenike. Nema više u mainstream medija ni Igora Rudana, Borisa Lenharda, ni njega... Javnim prostorom zadominirali su oni kojima to nije struka, a sve u službi politike. Kad politika upravlja strukom tu kruha nema. Stožer je počeo padati kad je dozvolio procesiju na Hvaru, kad je stručnjacima u vlasti poručio da su prije svega političari, a tek onda liječnici. Lako se dalo tada iščitati iz Štagljarovih riječi kako smo prihvatili ionako loš švedski model zahvaljujući navalentnim neznalicama. Za njega je nenormalno da poduzetnici i biznismeni troše toliko vremena na proučavanje pandemije. Hrvatska je od početka/sredine listopada prošle godine definitivno preuzela švedski model. Problem je jedino u tome što su Šveđani disciplinirani i savjestni i usprkos labavim mjerama ne ignoriraju COVID-19.

NAPOMENA: Razgovor s prof. dr. sci Igorom Štagljarom vođen je početkom prosinca prošle godine kad je epidemiološka slika u Hrvatskoj bila najgora, al pari onoj u Belgiji. Interview možete pročitati u novom broju Starta koji je na svim kioscima.

Nadriliječnici, poduzetnici, matematičari, poltroni..., okrenuli Hrvatsku prema švedskom modelu i uprskali Branimir Klarić
14. 2. 2021

Hrvatski profesor s kanadskog sveučilišta Toronto reagirao je iznimno burno zbog katastrofalnih hrvatskih rezultata krajem prošle godine u borbi s pandemijom. Lako se dalo tada iščitati iz Štagljarovih riječi kako smo prihvatili ionako loš švedski model zahvaljujući navalentnim neznalicama. Za njega je nenormalno da poduzetnici i biznismeni troše toliko vremena na proučavanje pandemije.
Širitelji teorija zavjera i "fake news" opisani su tijekom povijesti kao popratna pojava svih pandemija i ratova, no stvarnost i znanstvene činjenice će ih s vremenom demantirati. Takvih širitelja zavjera i netočnih informacija nažalost ima i u Znanstvenom savjetu Vlade, ali i među istaknutim poduzetnicima i političarima u Hrvatskoj. Stoga nije nimalo čudno što je njih petero diglo glavu, potpisalo zajedno s još 16 hrvatskih znanstvenika svjetskog glasa peticiju u kojoj su jasno kazali da se tako ne radi, da je Vlada prekasno donijela strože mjere koje su druge država donosile i mjesecima ranije. Preliberalna jesen skupo nas je stajala. Stoga ne čudi kako su građani skroz izgubili povjerenje u one koji bi trebali voditi i upravljati krizom. Moji kolege znanstvenici iz dijaspore i dalje ćemo objašnjavati pravu sliku pandemije, baš kao i isticati prave mjere.
>U proljeće smo bili sjajni
To rade i oni. Što nam drugo preostaje nego da razgovorom, razmjenom mišljenja, znanjem i činjenicama odaberemo najbolje i najsigurnije mjere. I bez brige, neće nas pokolebati neobrazovani, kao i neki "priučeni epidemiolozi" koji kritiziraju i omalovažavaju nas znanstvenike. Svaki put kad se pojavimo u medijima ili "postiramo" neki novi tekst na Facebooku.
Proljetos smo rekli da smo dobili samo bitku, a ne i rat. Uspoređivali smo se s najboljima, a sad smo „al pari“ s najlošijima.
Vrag je odnio šalu i Hrvatska se ponaša suludo
Kanada, Francuska, Njemačka, Austrija, Belgija, Izrael, Španjolska, Nizozemska, Italija, Češka, Slovenija..., rade jedno, a Hrvatsku u pandemiji vodi nemarna vlast i nekolicina znanstvenika i “priučenih” epidemiologa iz Znanstvenog savjeta.
Hvalio sam ih na sva usta još do sredine listopada, ali sada to nažalost više ne mogu. Provincija Ontario koja broji 14,6 milijuna stanovnika nakon 1418 novih slučajeva posve se zatvorila, a imala je samo 97 slučajeva dnevno zaraze na milijun stanovnika krajem jeseni (Hrvatska 4573 i 3,5 puta manje stanovnika).
Zašto je tome tako morate pitati odgovorne osobe iz Stožera i vlasti. No, ako slušate Vladu, Stožer i neke znanstvenike iz Znanstvenog vijeća, koje savjetuje Vladu, onda ćete vidjeti da je po njima situacija pod kontrolom, što naravno nije točno. Najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi je da je sada ispolitizirala ovu zdravstvenu krizu oko pandemije, a dobar dio znanstvenika udaljila od utjecaja.
To stvarno nikom nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku, imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, no tada smo se iz meni neobjašnjivog razloga jednostavno raspali. Mislim da će nakon što završi ova pandemija netko itekako morati odgovarati za sve ljude koji su izgubili živote zbog nemara vlasti i krivih savjeta nekolicine znanstvenika i “priučenih” epidemiologa.
>Švedski model u Hrvatskoj
Hrvatska je od početka/sredine listopada prošle godine definitivno preuzela švedski model. Problem je jedino u tome što jedan veliki broj građana RH nije savjestan, nema empatiju i totalno ignorira ovu pandemiju. Po meni je to zabrinjavajuće.
Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih 95 posto će vam reći da je on loš, jer nije human, a također niti ekonomski isplativ. Ja nisam epidemiolog, već molekularni biolog, no meni taj švedski model nikako nije logičan.
Nije postigao ono što mu je bila svrha, a to je da se život u Švedskoj tijekom ove pandemije odvija skroz normalnim tijekom, ali da zaštiti od zaraze i smrti onaj najosjetljiviji dio društva – stare, onemoćale i osobe.

Brojke ne lažu. Vidljivo je da je taj “švedski pristup” ovoj pandemiji jedino rezultirao ogromnom smrtnošću njihove populacije. Do sada blizu 700 građana, što je 690 umrlih na milijun stanovnika. To Švedsku svrstava u top 20 najgorih država u svijetu po smrtnosti po glavi stanovnika.
Švedska je, dakle, nastojala ekonomiju ostaviti otvorenom kako bi, između ostalog, spasila gospodarstvo i radna mjesta. No, prema službenim podacima švedski BDP je u drugom kvartalu 2020. godine pao 8,6 posto što je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto. Važno je napomenuti da je BDP u Norveškoj i Finskoj ove godine pao za 2,8 odnosno 4 posto, a to su države koje su uvele stroge epidemiološke mjere u borbi protiv pandemije. Iz gore navedenih činjenica mi ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da je švedski model pristupu ovoj pandemiji čisti fijasko. Hrvatski pad je viši i od švedskog i sve je tu zapravo kristalno jasno.
>ŽIVOT JE UVIJEK NA 1. MJESTU
Upravo u navedenome izražavam zabrinutost za razvoj situacije u Hrvatskoj. Danas smo daleko od proljetnih usporedbi s najboljima, poput Finske, Njemačke, Estonije, Japana…
Htio bih napomenuti da uvođenje mnogo većeg broja testiranja i strožih mjere predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan. Spašava mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom.
Mislim da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na život i da Vlada RH mora učiniti sve što je u njenoj moći da spasi živote građana koji su zaraženi COVID-19.
U protivnom će nas uskoro biti puno manje od četiri milijuna. Ali, zar to nisu bile i njihove rečenice, sve do pred koji mjesec. S njima su i ostvarili odličan rezultat u početku. Zašto danas ne pričaju to što su tada govorili? Zar u konačnici upravo pristup koji vode odgovorne države rezultira i ekonomskim, egzistencijalnim i demografskim rezultatima.

NAPOMENA: Razgovor s prof. dr. sci Igorom Štagljarom vođen je početkom prosinca prošle godine

Koristimo kolačiće u svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva na stranici. Ukoliko nastavite s pregledavanjem ove stranice pretpostavit ćemo da se slažete s tim.