Tekst: https://fokusonline.eu/2020/02/pitali-smo-mislava-kolakusica-da-analizira-izvjesce-ek-o-hrvatskom-pravosudu-i-javnoj-upravi/

Foto: Igor Stažić

Jučerašnje izvješće Europske komisije o rezultatima Hrvatske u okviru Europskog semestra kritički je intonirano u pogledu čitavnog niza parametara. Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

U 2018. godini hrvatski BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a još uvijek je bio na istoj razini kao deset godina ranije, što znači da uopće nije bilo konvergencije. BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Hrvatska je još više zaostala u odnosu na naprednije usporedive zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u.

Kada govorimo o javnoj upravi i pravosuđu, dvije rak rane hrvatskog društva, za koje većina hrvatskih građana smatra da su glavne kočnice napretka Hrvatske, Komisija uglavnom nije imala pozitivne komentare. Prema izvješću, učinkovitost javne uprave u Hrvatskoj ispod je prosjeka Europske unije, kapacitet za osmišljavanje i inplementaciju politika i projekata  ograničen, koordinacija između ministarstava nedovoljna. Javna uprava je i dalje rascjepkana na lokalnoj razini. Brojne male općine imaju odgovornosti i kompetencije u pružanju javnih usluga koje ne mogu ispuniti zbog nedostatka odgovarajućih financijskih, administrativnih i kadrovskih resursa. To zauzvrat stvara velike razlike u pružanju javnih usluga između financijski i administrativno jakih i slabih lokalnih jedinica u cijeloj zemlji.

Pravosuđe je standardno loše. Prosječno trajanje postupaka u prvom stupnju ostaje među najduljim u EU, 855, odnosno 735 dana za parnične građanske i trgovačke slučajeve. Kvaliteta i učinkovitost kaznenopravnog sustava i dalje su zabrinjavajući. Zaostaci i duljina postupaka povećala se u prvostupanjskim predmetima na općinskim i županijskim sudovima (prosječno na 678 i 930 dana), također zbog usredotočenosti na rješavanje starih slučajeva.

Unatoč povećanim sredstvima državnog odvjetništva, nedostatak specijaliziranih financijskih istražitelja mogao bi spriječiti učinkovitu borbu protiv gospodarskog i financijskog kriminala.

Percepcija neovisnosti pravosuđa, kako u poslovanju tako i među javnošću, i dalje je vrlo niska. Ankete među tvrtkama pokazuju da se percipirana neovisnost pravosuđa još više smanjila s ionako niske razine (Europska komisija, 2020).

Korupcija, navodi Komisija, i dalje ostaje zabrinjavajuća. Za komentar ovog Izvješća upitali smo Mislava Kolakušića, hrvatskog europarlamentarca, bivšeg sudca i stručnjaka za područje pravosuđa i borbe protiv korupcije.

FOKUS Gospodine Kolakušić, izvješće Europske komisije u pogledu javne uprave i pravosuđa izgleda kao da ste i vi sami sudjelovali u njegovoj izradi. Kritike Europske komisije u velikoj mjeri poklapaju se s vašom analizom stanja hrvatskog pravosuđa i javne uprave.

Svaka stručna analiza hrvatskog pravosuđa dovesti će do istih zaključaka, hrvatski pravosudni sustav, sudovi i državno odvjetništvo ustrojeni su na način koji ne može servisirati potrebe hrvatskih građana i gospodarstva. Korupcija je prirodan rezultat loše ustrojenog sustava i loše napisanih zakona koji stvaraju podlogu za korupciju.

FOKUS Europska komisija u svom izvješću navodi da je korupcija zabrinjavajuća. Takvi zaključci Europske komisije bili su i u prethodnim izvješćima. Očekuje li EK ikakve napretke od Hrvatske ili im je jasno s kim imaju posla?

Europska komisija je i više nego svjesna s kim ima posla. Ako u 6 godina članstva u Europskoj uniji i dalje imate ocjenu da je stanje korupcije zabrinjavajuće, onda je jasno da ste suočeni s društvom koje nema nikakvu namjeru mijenjati se. Upravo zato je Europska komisija i krenula s osnivanjem Europskog ureda javnog tužitelja kako bi si osigurala nadležnost u onom dijelu koji se odnosi na novac i interese Europske unije. Stav Europske komisije je, ako već želite potkradati vlastite građane, nas nećete. To je poražavajuće za Hrvatsku, ali društvima koja se ne žele isčupati iz ralja korupcije ne može nitko pomoći dok si ne odluče pomoći sami.

FOKUS Izvješće spominje i ostale standardne boljke hrvatskog društva, percepcija korupcije među najvećima je u Europskoj uniji, ali ne samo među građanima, tvrtke koje svakodnevno imaju posla sa hrvatskim institucijama i sudovima imaju jednak stav kao i građani.

Percepcija korupcije proizlazi iz stvarnog života, iz svakodnevnih iskustava građana i tvrtki u njihovom poslovanju i ima uporište u onome što se događa u hrvatskim institucijma, sudovima, katastrima, gruntovnicama itd. Nije slučajno da građani Danske smatraju korupciju u svojoj zemlji gotovo nepostojećom, a Hrvati ili Bugari gotovo sveprisutnom. Ta razlika u percepciji poklapa se s razlikama u visini BDP-a ili kvaliteti života tih država.

FOKUS Mislite li da će Vlada nešto napraviti sa izraženim kritikama, premijer se u svom obraćanju povodom ovog Izvješća pozitivno izjasnio, on smatra ovo izvješće pretežno pozitivnim.

Naravno da neće napraviti ništa, ova Vlada je svjesna da pitanje korupcije nije pitanje na kojima može izgubiti izbore. Pritisak građana i javnosti zbog korupcije je nepostojeći, a to se pokazalo i na prošlim izborima. Mi koji želimo društvo bez korupcije smo u ovom trenutku ipak manjina u hrvatskom društvu i dok je tako, promjena neće biti, bez obzira na to što o tome mislili Europska komisija ili manjina hrvatskih građana koja želi živjeti u uređenom društvu.