Merkel: Nakon ove krize će se karte miješati
"Svijet ne spava, a nakon ove krize će se karte zasigurno nanovo miješati", upozorila je kancelarka Merkel nakon sastanka s nizozemskim premijerom Markom Rutteom. Dvoje europskih čelnika pozvalo je zemlje članice na provođenje hrabrih reformi kako bi Europa iz koronakrize izišla još jača.
© Europska unija 2020
Njemačka kancelarka Angela Merkel i nizozemski premijer Mark Rutte pozvali su zemlje članice Europske unije na provođenje hrabrih reformi kako bi iz krize izazvane pandemijom koronavirusa izašle još jače.
Od pomoći koja nije povezana s reformama i koja nije usmjerena prema budućnosti neće na kraju biti nikakve koristi, istaknula je njemačka kancelarka nakon sastanka s nizozemskim čelnikom u četvrtak navečer u Berlinu.
“Svijet ne spava, a nakon ove krize će se karte zasigurno nanovo miješati”, upozorila je Merkel. “Ljudi gledaju tko doista može garantirati građanima blagostanje u njihovim zemljama, a to je moguće samo s konkurentnim gospodarstvom koje je okrenuto budućnosti”, ustvrdila je njemačka demokršćanka dodajući da važnu ulogu pritom mora imati i zaštita klime gdje je Nizozemska “iznimno angažirana”.
Rutte je podsjetio na to da je pandemija koronavirusa uzrokovala veliku štetu. “Sad je vrlo važno da zajedno prebrodimo ovaj udarac koji je Europa pretrpjela”, istaknuo je nizozemski premijer poručivši i da Njemačkoj i Nizozemskoj može biti i dalje dobro samo ako je i Europskoj uniji dobro. Svi su gospodarski sustavi čvrsto povezani, poručio je nizozemski premijer.
Pritom je istaknuo i važnost europskog plana za oporavak gospodarstva. “No vrlo je važno i da taj fond bude povezan s reformama kako bi sve zemlje članice Europske unije bile jake i kako u slučaju novog udarca više ne bi bilo potrebe za pokretanjem takvog fonda”, poručio je nizozemski premijer.
Dodao je i da Europska unije mora biti štedljiva kad je riječ o srednjoročnom financijskom okviru. “Mi ne želimo da se neto-doprinos zbog brexita i koronakrize poveća”, istaknuo je.
Nizozemska zajedno s Austrijom, Danskom i Švedskom spada u takozvanu “štedljivu četvorku” koja se protivi prijedlogu da se pomoć najteže pogođenim zemljama i sektorima isplaćuje u obliku bespovratnih sredstava.
Europska komisija je koncem svibnja predložila osnivanje fonda za oporavak europskog gospodarstva od koronakrize u iznosu od 750 milijardi eura, od čega bi 500 se milijardi isplaćivalo u obliku bespovratnih sredstava, a preostalih 250 milijardi u obliku povoljnih zajmova.
Den Haag traži da se pomoć isplati samo u obliku zajmova koji bi, osim toga, bili povezani s provođenjem gospodarskih reformi.
