Natjecateljsko alpsko skijanje je na raskrižju. Globalne klimatske promjene i blaže zime predstavljaju ozbiljan izazov kako na međunarodnoj tako iu Sloveniji. Tužan dokaz su opetovano odgađane ili otkazane utakmice čija mjesta odigravanja nažalost nisu dorasla (pre)visokim temperaturama i nedostatku snijega, pa je početkom ožujka otkazan toliko iščekivani Kup Vitranc, a Zlata Lisica je s mariborskog Pohorja seljena u Kranjsku Goru već 12 puta. Zbog nedostatka prirodnog snijega trenerske ekipe su primorane putovati sve češće i sve dalje, što naravno dovodi do većih troškova i dužih izbivanja od kuće. Iako se čini da su financijska sredstva Smučarskog saveza Slovenije veća nego ikad prije, vidljivih rezultata zapravo nema.Zajedno sa smanjenjem broja vrhunskih natjecatelja, Sloveniji prijeti i opasnost od velikog jaza u ovom sportu, koji možda neće moći biti popunjen u sljedećem desetljeću. Nedostatak mladih talenata u mlađim kategorijama i na FIS natjecanjima postavlja pitanje budućnosti i održivosti ove discipline. O tome kako treneri u savezu rade s mladim nadama i kako bi trebali pristupiti tom pitanju, razgovarali smo s ključnim osobama slovenskog alpskog skijanja Tinom Maze, Andreom Massijem i Tonetom Vogrincem. 

U sjeni toplijih zima: klimatske promjene i njihov utjecaj na Alpe i skijanje

Nevidljivi, ali sveprisutni protivnik alpskog skijanja zadnjih je desetljeća globalno zatopljenje. Prirodni snijeg, nekada pouzdani dio zimskih mjeseci, postaje sve rjeđi gost na skijalištima. Razlog tome je stalni porast prosječnih temperatura koje su u Sloveniji u zadnjih pedesetak godina porasle za 2 do 3 stupnja Celzijeva, naglašava klimatolog Gregor Vertačnik iz slovenske Agencije za okoliš.Klimatski trendovi, prema trenutno postavljenim ciljevima, su vodi nas u smjeru dodatnog zagrijavanja za 2,7 °C. Međutim, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, zagrijavanje u Alpama moglo bi doseći ili čak premašiti 4 °C. Ovakav porast temperatura imao bi osjetne posljedice na debljinu snježnog pokrivača koji je temelj zimskog turizma i sporta. Sa scenarijem globalnog zatopljenja od 2 °C već bi više od polovice europskih skijališta patilo od nedostatka snijega, a s porastom od 4 °C taj bi udio skočio na čak 98%.

“Najprimjetnije promjene vidjele su se na ledenjacima”, prisjeća se najbolja slovenska skijašica Tina Maze, koja zadnjih godina svoje uspješne karijere tamo više nije trenirala: “Možda neki uvodni treninzi, ali ubrzo više nije bilo moguće organizirati duge staze, pogodne za spust ili super slalom. Kao rezultat toga, počeli smo putovati na udaljenija mjesta poput Novog Zelanda i Čilea radi treninga. Prije je trening na ledenjaku bio mnogo češći i pristupačniji za nekoliko timova, što je omogućilo dobru distribuciju."

Ledenjaci se jako brzo smanjuju, u Švicarskoj se, primjerice, njihov volumen u dvije godine smanjio za 10 posto, rekao nam je Vertačnik. Umjetni snijeg, koji predstavlja veliki energetski i financijski teret, postaje potreba, a ne samo nadopuna prirodnim uvjetima. Ali ni to ne može uvijek pružiti idealne uvjete za treninge i natjecanja.

Gdje su mladi natjecatelji

Još više od nedostatka snijega, naše sugovornike, koji su cijeli život posvetili snježnim sportovima, zabrinjava nedostatak mladih natjecatelja koji bi ušli u kožu naših nekadašnjih skijaških velikana. Iako se - kako je rečeno - čini da Slovenski skijaški savez ima visoka, gotovo rekordna financijska sredstva (oko 3,5 milijuna eura po sezoni), natjecatelja koji bi mogli podnijeti teret budućnosti slovenskog alpskog skijanja u ovom trenutku jednostavno nema. . O alarmantnoj situaciji govori izostanak slovenskih mladih skijaša na međunarodnim natjecanjima, uključujući Europski kup i Svjetsko prvenstvo za mlade.

Dugogodišnji skijaški trener i bivši direktor slovenske skijaške reprezentacije Tone Vogrinec naglašava da ćemo, ako se sada nešto ne poduzme, svjedočiti daljnjem padu skijaške kulture u Sloveniji. "Da želimo za koju godinu vidjeti nasljednike naših najvećih asova, trebali bismo biti među deset najboljih u Europskom kupu. Gledam Europski kup... Nigdje. Gledam Svjetsko prvenstvo za mlade. .. Nije da nismo u dobrom rangu. Još smo na startu ne! Ove godine na juniorskom svjetskom prvenstvu startala su dva dečka i jedna cura," zabrinuto napominje Tone Vogrinec i dodaje: "Ruku na srce, svi alarmi Trebalo bi zazvoniti u ovom trenutku. Alpskog skijanja u Sloveniji praktički više nema!" Slovenski skijaški savez suočio se s ključnim izazovom: kako obnoviti skijašku piramidu koja bi osigurala rast novih talenata i zadržala Sloveniju na svjetskoj skijaškoj karti. Problem nije samo u nedostatku sredstava na klupskoj razini, gdje su klubovi – kako Vogrinec kaže – “jadni kao crkveni miševi”, nego prije svega u izostanku sustavnog razvoja mladih talenata. Sredstva, iako dostupna, često ne dolaze do onih kojima su najpotrebnija - mladih nada i klubova na lokalnoj razini.

Andrea Massi, koji u svijetu alpskog skijanja slovi za tvorca najvećih uspjeha Tine Maze, naglašava da se sustav selekcije talentirane djece previše oslanja na financijske mogućnosti njihovih obitelji, što mnogima talentiranoj djeci ograničava pristup skijanju. Čak je i priča o Tini Maze mogla završiti kada joj roditelji više nisu mogli osigurati financiranje. "Mama i tata su otišli na sastanak s Tonetom (Vogrinec, o. p.) da vide može li me uvrstiti u reprezentaciju i hvala Bogu da jest. Da nije bilo mene, vjerojatno bih krenuo drugim putem. Želim reći da gubimo talente koji mogu postizati rezultate. Treba ih cijeniti i podržati. Pogotovo od 15. do 23. godine. U tom razdoblju je potrebno što više podrške," naglasio je Andrea Massi.

Visoki troškovi, visoke ambicije: financijska stvarnost mladih skijaških talenatav

Za samo jednu sezonu 14-godišnjeg skijaša roditelji u prosjeku moraju izdvojiti 25.000 eura, kaže Vogrinec. Ima još malo roditelja koji si to mogu priuštiti, ali mnogi od njih, ako su sportski talentirani, svoju djecu radije usmjere na druge sportove, istaknuo je Tone Vogrinec još jedan gorući problem skijanja. "Ali zašto postoji tolika svota? Kažem vam: svaki trener u Italiji ima plaću od 30.000 eura, što mislim da je previše za tih pet mjeseci", kaže Massi i nastavlja: "Postalo je apsurdno da 11. god. -stari skijaši imaju četiri para skija na raspolaganju i već sa 6 godina nastupaju u dresovima. Međunarodna skijaška federacija (FIS) bi trebala ograničiti korištenje opreme, ali to ne čini jer iza toga stoje poslovni interesi, prodaja skijaške opreme i guranje djece u individualne discipline od 14 godina." Ili roditelji zbog svojih interesa guraju dijete u sportsku industriju "bez realne slike djetetovih mogućnosti. Osim toga, i društvo se jako promijenilo. Danas se djeca žele obogatiti nogometom, tenisom, košarkom, pa ovi sportovi već 'otpuhao' polovicu talenata," primjećuje Massi.
 

Ističe i kako se sredstva raspoređuju i koriste unutar skijaškog saveza: „Važno je naglasiti da su sredstva koja skijaški savez osigurava likvidna i da su u proračunu uzeti u obzir svi mogući troškovi, pa tako i plaće svih uključen." Sredstva kojima je raspolagao njegov tim nakon velikih uspjeha Tine Maze bila su, na iznenađenje mnogih, znatno manja nego što se činilo: "S najmanjim budžetom u povijesti alpskog skijanja naša je skijašica osvojila veliki kristalni globus, dok su oni imali drugi, poput Lindsey Vonn, imaju pet puta više sredstava na raspolaganju. U to vrijeme direktorica Barbara Kürner Čad imala je plaću koja je skandalozna ne samo u Sloveniji, nego bi bila skandalozna i u Italiji..."

Andrea Massi želi da glavna vodilja pri raspodjeli sredstava bude učinkovit učinak natjecatelja, a ne toliko masne plaće onih iz pozadine. "Možda sam posljednji romantičar kada je riječ o upravljanju tim fondovima", shvaća Massi: "Ali mislim da bi sustav i njegovi predstavnici trebali biti potpuno posvećeni potrebama konkurenata." Da bi slovensko alpsko skijanje moglo napredovati, potrebna je temeljita revizija našeg pristupa razvoju mladih talenata, kojih je jako puno, upravljanja financijama i selekcijskog procesa. Treba nam sustav koji je pravedan, transparentan i koji stvarno podržava razvoj budućih prvaka.

Digitalna doba i i izgubljeno vrijeme

Tina Maze ističe još jedan važan izazov za alpsko skijanje: smanjenu sposobnost koncentracije i ustrajnosti kod mladih sportaša, što se također može pripisati digitalnim uređajima koji su u posljednjem desetljeću postali sveprisutni. “Mladi danas brže odustaju jer smo navikli da gledamo u telefon i sve je u redu”, upozorava bivša skijašica. Digitalno doba negativno utječe na mlade koji su navikli na trenutne rezultate, što je teško postići u sportu koji zahtijeva fokus i strpljenje. Maze priznaje da je i sama osjetila razliku: "Koncentracija mi je pala za 20 posto u Zadnje dvije, tri godine moje karijere otkad sam počela koristiti telefon. Massi sad plješće iza mene... 'Trebala si uzeti moj telefon tada da si bila pametna', našalila se Tina Maze. Ali činjenice su činjenice, au sportu nedostatak koncentracije zapravo može vrlo brzo dovesti do ozbiljnih ozljeda, složili su se Maze i Massi, koji zajedno ukazuju na nužnost mentalne prisutnosti u sportu u kojem svaki zaokret može biti presudan.

“Dugo sam godina tvrdio da imamo najbolje trenere na svijetu. Sada više nemam to mišljenje"

U središtu rasprave o budućnosti slovenskog alpskog skijanja je i pitanje prikladnosti rada trenera i načina na koji treniraju mlade talente. "Dugo sam godina tvrdio da imamo najbolje trenere na svijetu. Ali sada više ne mislim tako. Treba nam svježa krv na tim pozicijama. Kao i sportaši koji godinama ostaju u nekom ritmu, tako se i treneri istroše. Ima ponavljanja ideja, ponavljanja stereotipa, umora,” iskreno govori Vogrinec, koji je i sam godinama radio kao izbornik ženske i muške reprezentacije.

Mazejeva i Massi upozoravaju i na problem nedovoljne obučenosti trenera, koji su ključni za razvoj mladih talenata, ali često nemaju odgovarajuće pedagoško ili stručno obrazovanje. "Najbolji sportaši koji će potencijalno pobjeđivati ​​u Sloveniji u rukama su trenera bez obrazovanja", naglašava dvostruki olimpijski pobjednik, dodajući da je sport i psihofizički razvoj kompleksno područje koje zahtijeva znanstveni pristup. To znači da znati podučiti natjecanju.Pedagoški rad je sasvim druga sfera.Mnogi treneri to nemaju.U udruzi je bilo trenera koji su po obrazovanju doktori veterine ili su završili srednju turističku školu.Uglavnom - ništa baviti se sportskim pedagoškim radom. I to je ono što me jako smeta", istaknuo je Massi. Na pitanje nisu li treneri bili zabrinuti zbog loših rezultata, Mazeeva kaže da među trenerima nije bilo prave volje za promjenama: "Lijepo putuju, tješe jedni druge... Uvjeravaju jedni druge da je sve u redu .. Ja sam se, hvala Bogu, odvojio od ovog sustava. Ne kažem da nešto konkretno nije u redu s odnosom. Nego s nekim ljudima koji su tu."
 

Uz sve to, Massi je istaknuo još jedan zanimljiv aspekt koji prožima trenerske redove - strah za vlastitu poziciju, koji trenere obeshrabruje da budu zahtjevni i inovativni, pa prepuštaju i skijašima da diktiraju treninge. Tada su me izbacili iz reprezentacije jer sam bio prezahtjevan, tečan i dosadan kad sam to isticao, cinično primjećuje Massi. Kultura straha i konformizma nije štetna samo za razvoj trenera, već i za sportski uspjeh. "Novi treneri", odlučno je primijetio Massi: "Trebamo svježinu!" Pri čemu smatra da ima smisla uključiti strane stručnjake koji bi mogli donijeti nove perspektive.

"Nemam čarobni štapić da sam riješim alpsko skijanje, niti želim biti onaj kojeg netko nazove i kaže: 'Massi, idi spasi alpsko skijanje'. Pitaju što su pogriješili i ne svaljuju samo krivnju sustav, roditelji i ekonomija."

Kako dalje

Više je nego očito da je zemlja bogate skijaške tradicije trenutno suočena s ozbiljnom krizom, koja je posljedica više čimbenika: visokih troškova bavljenja natjecateljskim sportom, raspršenosti talenta među mnogim drugim sportskim granama i, na kraju, ne manje važno, klimatske promjene, koje otežavaju kvalitetne treninge i natjecanja. Svijest da digitalno doba donosi nove izazove u obrazovanju i obuci mladih sportaša trebala bi dodatno potaknuti ključne igrače na prilagodbu i inovacije u metodama treniranja. Pronalaženje ravnoteže između korištenja tehnologije i održavanja fokusa i želje među mladima bit će ključno za obrazovanje budućih generacija mladih skijaša u budućnosti.
 

Za detaljnije uvide u priče i razmišljanja o budućnosti natjecateljskog alpskog skijanja, pozivamo vas da pročitate pojedinačne intervjue s Tinom Maze, Andreom Massijem i Tonetom Vogrincem, koje ćemo sljedećih dana objaviti na web stranici. Detaljnije ćemo govoriti i o klimatskim promjenama i nadolazećim zimama, sugovornik nam je bio klimatolog Gregor Vertačnik s Arsa.

Za detaljnije uvide u priče i razmišljanja o budućnosti natjecateljskog alpskog skijanja, pozivamo vas da pročitate pojedinačne intervjue s Tinom Maze, Andreom Massijem i Tonetom Vogrincem, koje ćemo sljedećih dana objaviti na web stranici. Detaljnije ćemo govoriti i o klimatskim promjenama i nadolazećim zimama, sugovornik nam je bio klimatolog Gregor Vertačnik s Arsa.