Novo istraživanje sa Sveučilišta British Columbia ukazuje da je do velikog broja udubljenja na površini Marsa došlo zbog taljenja ledene plohe, a ne zbog protoka rijeka. Ovi nalazi proturječe teoriji da je drevni Mars bio "topao i vlažan" i da je na planeti bilo rijeka, kiše, pa čak i čitavih oceana.

Da biste došli do ovog zaključka, vodeća autorica Anna Grau Galofre razvila je i koristila nove metode za istraživanje tisuća marsijskih dolina. Ona i njezini koautori također su usporedili marsovske doline s podglacijalnim kanalima Kanadskog arktičkog arhipelaga i otkrili upečatljive vizualne sličnosti među njima.

„U posljednjih 40 godina, od tada, istraživači su otkrili Marsove doline, mnogi od njih su zaključili da na planeti postoje rijeke koje su punile procjepe tla. Međutim, na Marsu postoje stotine takvih depresija i njihovo je podrijetlo drugačije. Ako Zemlju gledate sa satelita, možete vidjeti mnoge doline: neke od njih su stvorene rijekama, druge - ledenjaci, druge - drugim procesima, a svaka od njih ima svojstven oblik. Isti se proces može primijetiti i na Marsu, pa pretpostavljamo da su se neke od ovih depresija pojavile zbog ledenih ploča." rekla je Anna Grau Galofre, znanstvenica sa Sveučilišta British Columbia

Sličnost mnogih marsovskih dolina s podglacijalnim kanalima na otoku Devon u Kanadi potaknula je autore na usporedno istraživanje. Ukupno su znanstvenici analizirali više od 10 tisuća marsovskih dolina koristeći novi algoritam kako bi ih usporedili vizualno i proučili procese erozije.

Njihovo modeliranje klime pokazalo je da je klima na drevnom Marsu hladnija nego što se mislilo, posebno tijekom formiranja brazde mreže. Istraživači sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji pretpostavili su da su se ove depresije pojavile pod ledenim plohama zbog nakupljanja vode.

Ovo je okruženje također pomoglo poboljšati uvjete za opstanak mogućeg drevnog života na Marsu. Ledena ploča pruža veliku zaštitu i stabilnost, kao i zaklon od sunčevog zračenja.