Foto: HNB

U Mađarskoj velika većina ispitanika smatra da zemlja nije spremna za uvođenje eura, no gotovo dvije trećine očekuje pozitivne posljedice ako bude uveden, pokazuje posljednja analiza Republičkog mađarskog instituta. 

Institut je ispitao percepciju uvođenja eura u državama izvan eurozone koje su obvezne pristupiti monetarnoj uniji. Te zemlje su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Na temelju podataka, velika većina ispitanika u sedam ispitanih zemalja smatra da njihova zemlja nije spremna za uvođenje eura. U Mađarskoj, međutim, manje je vjerojatno da će ispitanici dijeliti ovo stajalište od višegradskih zemalja izvan europodručja, poput Češke i Poljske.

Prema Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke za 2020., Mađarska ne ispunjava kriterije iz Maastrichta za inflaciju do 1,8% i proračunski manjak od 60%.

 U Mađarskoj i ostalim višegradskim zemljama relativna većina kaže da će postati članice eurozone u roku od deset godina, ali četvrtina do trećine ispitanih ne želi euro nikada.

Iako uvođenje zajedničke valute Mađari očekuju kasnije, većina drži da bi uvođenje eura pozitivno utjecati na njih. Rast cijena koji bi se dogodio zbog uvođenja eura čini sve potencijalne države pristupnice zabrinutima. U međunarodnoj usporedbi, čini se da su Mađari najmanje zabrinuti zbog toga.

Prema mišljenju velike većine Mađara, zajednička valuta bi stabilizirala cijene. Prema Republičkom institutu, ovo mišljenje može biti povezano s povjerenjem ili nepovjerenjem u vrijednost nacionalne valute.
 
Institut je ispitao percepciju uvođenja eura u državama izvan eurozone koje su obvezne pristupiti monetarnoj uniji. Te zemlje su Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Pokazalo se da 13 posto građana Hrvatske snažno podržava uvođenje eura, a njih još 48 posto uglavnom podržava. Većina građana (56 posto) vjeruje da će uvođenje eura imati pozitivan utjecaj na državu, no 40 posto ispitanika ne dijeli njihov optimizam i vjeruje da će euro biti negativan okidač.

Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

Iz HGK kažu da je 19 zemalja zamijenilo nacionalnu valutu eurom, a neke nisu bile dubinski eurizirane poput Hrvatske pa Hrvatska ne bi trebala očekivati nepredviđene negativne strane koju donosi konverzija (početni efekt) kao ni funkcioniranje gospodarstva s novom službenom valutom.

“Pri konverziji javnost brine, više građane nego gospodarstvenike, mogući rast cijena. No prema iskustvu ostalih zemalja, on bi trebao biti minimalan i jednokratan. Pored jednokratnog procesa konverzije, ostaje pitanje poslovanja hrvatskih gospodarstvenika i životnog standarda građana u novim prilikama Hrvatske kao članice eurozone. Iskustva drugih zemalja eurozone i ovdje su pozitivna. Sve su članice od pristupanja eurozoni, osobito one iz srednje i istočne Europe, kroz godine znatno gospodarski napredovale te se životni standard njihovih građana znatno povećao”, kažu iz HGK.