Gospodine Kolakušić, Europska komisija je prošloga tjedna objavila prvo izvješće o stanju vladavine prava u EU i njegov zaključak je da i Hrvatska ima određene "izazove" po pitanju vladavine prava i dostizanja standarda Europske unije. Je li riječ "izazovi" prikladna za definiranje hrvatskih problema?

Vladavina prava najvažniji je čimbenik gospodarskog razvoja i bogatstva društva, društva s visokom razinom vladavine prava su uređena i prosperitetna društva, a ona druga su siromašna i nerazvijena. Hrvatska se, nažalost, smjestila na dno ljestvice europskih zemalja kada govorimo o vladavini prava i to je za hrvatske građane ozbiljan problem i ključno društveno pitanje, puno ozbiljnije nego što sugerira izvještaj Europske komisije.

Komisija izdvaja korupciju i previsoku percepciju korupcije kao jedan od ključnih problema. Do kada će korupcija biti problem samo u izvješćima, a u stvarnosti neće biti nikakvih pomaka u suzbijanju korupcije?

Na sve probleme koje je Europska komisija detektirala u ovom izvješću upozoravam već čitavo desetljeće, te od početka nudim rješenja. Poražavajuće je da čak 97 % Hrvata smatra da je korupcija u Hrvatskoj široko raširena, a da samo 28 % građana smatra da postoji dovoljno uspješnih slučajeva kaznenog progona da bi se ljude odvratilo od korupcije. Takvi rezultati su katastrofalni i pokazatelj su da u ovom trenutku u Hrvatskoj ne postoji sustav vladavine prava već sustav premrežen korupcijom u kojem ne postoji jamstvo ostvarivanja prava svih građana već samo privilegiranih i umreženih skupina koje kontroliraju ključne sustave. Takav sustav će opstati sve do sloma postojećeg sustava, bilo ekonomskog ili političkog.

Između ostalog, Komisija ponovo upozorava na dugotrajnost sudskih postupaka. Tu priču slušamo od početka pristupnih pregovora, kako je moguće da nismo uspjeli riješiti taj problem posljednjih 15 godina.

Iz izvješća je vidljivo da se u 2019. godini povećao broj neriješenih predmeta i da se povećala prosječna duljina prvostupanjskih postupaka pred sudovima. Uzrok takvim poraznim rezultatima uvijek je isti, nedostatak političke volje da se sustav uredi i postane brz, učinkovit i transparentan odnosno postojanje političke volje da sustav ostane netransparentan i pod utjecajem političkih struktura.

Još jedan segment u kojem stojimo jako loše je povjerenje građana u neovisnost sudstva. Na tom polju se nište ne mijenja godinama, hrvatski građani ne vjeruju pravosuđu, u neovisnost njegovog rada i pravnu valjanost presuda koje donosi?

U ovom trenutku u Hrvatskoj je trajno uništeno povjerenje građana u neovisnost pravosuđa. Podatak da samo 24% građana percipira neovisnost pravosuđa kao dobru posljedica je činjenice da u Hrvatskoj nikada nije došlo do smjene vlasti, sustav nema kapacitet promijeniti se iznutra već postaje sve lošiji tijekom vremena. Sve više je slučajeva u kojima dolazi do izražaja isprepletenost pravosuđa i izvršne vlasti, ali i gospodarstva koji se oslanja na državu. U tim okvirima generira se najveća količina korupcije, građani to vide i tu je izvor sloma povjerenja građana u pravosudni sustav. Povjerenje se neće vratiti dok god ne dođe do drastičnih promjena u sferi političkog upravljanja, a ta promjena odvija se na izborima, a ne unutar institucija koje ne funkcioniraju.

Hoće li ovo izvješće imati ikakvog utjecaja na rješavanje detektiranih problema ili je ovo birokratski alat kojim EU skida sa sebe odgovornost za loše stanje vladavine prava u pojedinim zemljama?

Europska unija može pomoći da se vladavina prava u Hrvatskoj dovede u europske okvire, ali ključni poticaj moraju dati građani, izborom izvršne vlasti i kontrolom institucija. Nemoguće je mijenjati države članice izvana, samo građani mogu temeljito i kvalitetno promijeniti ono što ne valja u njihovim državama. Hrvatski građani su odustali od promjena, preko 50% ne sudjeluje na izborima već prepuštaju izbor vlasti političkim interesnim grupacijama. Ovo izvješće je samo podsjetnik da je Hrvatska u ovom trenutku zarobljena u koruptivne interesne mreže, a nikako rješenje hrvatskih problema. Rješenje je i dalje u rukama hrvatskih građana, ako ga oni ikada požele iskoristiti.

Ovo izvješće Europske komisije pozdravile su ključne skupine u Europskom parlamentu, ali neke od njih traže da se ubuduće uz to omogući i kažnjavanje država koje krše načela vladavine prava i da se time uvjetuje i korištenje fondova Europske unije. Vjerujete li da je moguć takav scenarij?

To se neće dogoditi, bar ne u bliskoj budućnosti jer bi takav potez izazvao prevelike sporove između država članica, a za što Europska unija i njeno vodstvo nisu spremni. Ako neka država bude imala unutarnju potrebu da riješi korupciju i uspostavi vladavinu prava i građani tu potrebu javno iskažu, tek onda se mogu očekivati stvarni pomaci.