Napisali i istražili : Sven Stažić i Borut Černelić

Ilistracije: Branimir Klarić

Foto: Bojan Markičević Haron/Pixell/arhiva

FACEBOOK IZABRAO, NJIH 2 MILIJUNA NAJVIŠE VOLE PREDSJEDNICU I SUCA

Za razliku od etabliranih i razvikanih istraživanja popularnosti na uzorcima od nekoliko tisuća ispitanika, katkada i njih svega 547, STARTmetar Demoskop koristi egzaktne podatke društvene mreže i njih dva milijuna korisnika u Hrvatskoj, a rezultati su provjerljivi i podudarni s Facebook rezultatima

Kolinda Grabar Kitarović skinula je s trona najomiljenijeg «društveno angažiranog radnika» u našem redovitom mjerenju popularnosti na društvenim mrežama STARTmetar Demoskop. Predsjednica i Sudac zamijenili su mjesta na tronu, a nakon ljetnog istraživanja u kojem je treći bio Andrej Plenković, sad im se na podiju pridružio Božo Petrov. Usprkos evidentnog rasta čelnika Mosta i nadalje je razlika između dvoje prvoplasiranih i ostalih poput prave provalije. Kolinda Grabar Kitarović dodatni uzlet zahvaljuje pomalo neočekivanoj promociji koju je spretno iskoristila na u Rusiji. U samo mjesec dana udvostručila je broj onih koji je prate na Facebooku. Sad ih ima 750.239. No nije broj «pratitelja» na društvenoj mreži za STARTmetar presudan. Ovo mjerenje uključuje i one koji «lajkaju», koji komentiraju i koji «šeraju» objave. Ove dvije kategorije nagrađuju se i s dvostruko više bodova. Tu je Sudac istinski car! Njegove objave u prosjeku razmjenjuje njih 804, Kolindine dijeli 129, a Bože Petrova 102... I kad je riječ o angažmanu «pratitelja» i njihovu komentiranju i tu je Mislav Kolakušić superioran. Kvalitetnu reakciju «prijatelja» izaziva kod njih 193, prosječno po objavi. Za vratom u kategoriji koja donosi za prvo mjesto 25 bodova, ili pet manje od one koju čine dijeljenja, puše mu Kolinda Grabar Kitarović, s kojom u prosjeku po postu želi «razgovarati» njih 150. Dobar «response» još imaju Petrov (123) Sinčić (91) i Ivan Pernar i Andrej Plenković (70/71). Poput kralja i kraljice hrvatskog Facebooka jednaki status među najomiljenijim Hrvatima i Hrvaticama na najpoznatijoj društvenoj mreži zauzimaju lokalni lideri Parni valjak i planetarno popularni Two Cellos. Usporedba je moguća jedino u dijelu u kojem se želi pokazati kako dva milijuna hrvatskih građana koji koriste Facebook ne čine ništa drugo nego potvrđuju njihovu popularnost. I dok je u prošlom istraživanju na prvom mjestu završio Parni valjak, sada su na sam vrh zasjeli Stjepan Hauser i Luka Šuljić. Iako je rock bend i dalje uspješan činjenica je kako su ljetos bili prvi ponajprije zbog teške bolesti Akija Rahimovskom. Nešto slično dogodilo se i Kolindi Grabar Kitarović, koja je ulaske u svlačionicu Vatrenih, družba s Putinom i naricanje na ramenu Macrona odlično iskoristila. Valja spomenuti da Two Cellos imaju dvostruko više «fanova» od Predsjednice, 20 puta više od Kolakušića, a i Severina ih ima 908.000! Rezultati istraživanja gotovo da su se poklopili s istraživanjem CRO-Demoskopa. Utoliko je različit što na našoj političkoj tablici Sudac mijenja «no name» političara. Razlika prvoplasiranih od ostatka u Startmetru je bitno izraženije nego po CRO-Demoskopu i Ipsosu, gdje su razlike svega pet, odnosno 10 posto. To što su u vrhu popularnosti do jučer nepoznati političari govori u prilog moći koju generiraju društvene mreže i koje usprkos brojnim ograničenjima lansiraju u orbitu i one mojima mainstream mediji zatvaraju vrata. Pernar je bio među prvima koji je to shvatio, no odustao je od «jurenja» popularnosti. Svoju je stranicu pretvorio u medij. Ništa više nije kao prije. Facebook je postao poput nogometa. I nepoznati i siromašni mogu tu uspjeti, naravno ako su talentirani i posvećeni poslu koji rade. •

Istraživalački projekt CRO START - Demoskop

Kako mjerimo i bodujemo

Istraživalački projekt STARTmetar - Demoskop proveli smo na uzorku od 15 uzastopce odabranih postova ispitanika. Najviše smo bodovali kategoriju "šeranja" postova, potom komentiranja i «lajkanja» na najmanje smo bodova dodjeljivali za ukupan broj pratitelja. Zbrojili smo sva njihova prenošenja, "lajkanja" i komentiranja te ih podijelili s 15. Tako smo dobili prosječne vrijednosti. Najboljeg s najviše dijeljenja nagradili smo s 30 bodova. Onaj tko je imao najviše komentara dobio je u drugoj vrijednosnoj kategoriji 25 maksimalnih bodova, prvoplasirani s najviše "lajkova" mogao je osvojiti najviše 20 poena, a Kolinda Grabar Kitarović je tako za najviše «fanova» nagrađena s maksimalnih 15 bodova. Razmjerno su tako raspoređeni bodovi po svim kategorijama od prvog do 14 .političara te od prvog do desetog «estradnjaka». Bodovali smo ispitanike na vrlo sličan način na koji bodove dobivaju natjecatelji u Formuli 1 i Moto GP-u.

FACEBOOK može svatko i uvijek provjeriti

Česta pogreška je uspoređivanje isključivo broja pratitelja stranice, umjesto broja reakcija koje izazivaju objave. Broj pratitelja možemo usporediti s brojem tiskovina donesenih na kiosk, a reakcije s brojem prodanih i pročitanih primjeraka. Rezultati klasičnih anketa utvrđuju se temeljem anonimnih odgovora nekoliko stotina ispitanika (900 ispitanika predstavlja uzorak od 0,02 % stanovništva), Facebook analiza temelji se na nekoliko stotina tisuća korisnika (100.000 ispitanika predstavlja uzorak od 2,5% stanovništva). Rezultati klasičnih anketa su anonimni i otežano su provjerljivi, dok rezultate ostvarene na Facebooku može svatko u svako doba provjeriti. Iznimno je jednostavno utvrditi predstavljaju li lajkovi, dijeljenja i komentari stvarne osobe ili neautentične profile.

Ivan Pernar

265.294 fanova

Čelnik Živog zida hiper je aktivan i koristi Facebook kao javni medij, jer je "nesretan" praćenjem mainstream medija. Zbog velikog broja objava ima relativno slabu reakciju fanova, manje "šeranja"...

Mislav Kolakušić

20.106 "šeranja"

Sudac i Predsjednica, kralj i kraljica hrvatskog Facebooka. Nitko im nije ni do koljena

Kolinda Grabar Kitarović

750.000 "fanova"

Prije samo tri mjeseca i prije Svjetskog prvenstva u nogometu Kolinda je imala upola manje "fanova". I dok ona ima najviše obožavatelja, Kolakušića najviše "šeraju" i komentiraju. On nudi najviše sadržaja i to se nagrađuje

Božo Petrov

2554 komentara

Ozbiljan rast u proteklom periodu je napravio Božo Petrov koji s relativno malo "fanova" postiže odlične rezultate. Pretekao je Plenkovića i Sinčića

Ivan Vilibor Sinčić

800 prosjek lajkova

Milan Bandić

76 "šeranja"

Zagrebački gradonačelnik kao da je digao ruke od suvremenih načina komuniciranja i od njega je slabiji jedino Tonino Picula koji u Bruxellesu ne koristi Mrežu kako treba

Davor Bernardić

2882 "šeranja"

Severina

908.320 fanova

Two Cellos

1.460.000 fanova

Zanimljivi su rezultati istraživanja popularnosti i utjecaja na društvenim mrežama među političarima, ali jednako tako i među onima koji nas zabavljaju. Apsolutni pobjednici i neupitni lideri Facebooka su među «društveno angažiranima» Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu koji više i ne skriva političke ambicije, te Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske. Poput kralja i kraljice hrvatskog Facebooka, jednaki status među najomiljenijim Hrvatima i Hrvaticama na najpoznatijoj društvenoj mreži zauzimaju lokalni lideri Parni valjak i planetarno popularni Two Cellos. Istraživanje koje smo proveli početkom svibnja na uzorku od 15 uzastopno objavljenih postova svih 10 istraženih političara i zabavnjaka temeljilo se ponajprije na broju njihovih «šeranih» postova, a zatim i po broju komentara, likova te na kraju i ukupnog broja pratitelja. Sistem bodovanja odredili smo po uzoru na ono iz Formule 1. S time što smo četiri kategorije vrednovali prema navedenom redoslijedu, dajući najveću težinu i najviše bodova upravo proslijeđenim i komentiranim postovima, dok smo broj likova i pratitelje nagrađivali s bitno nižim ocjenama. Predsjednica države i sudac Trgovačkog suda na društvenim mrežama stoje sjajno i konkurencija im nije ni do koljena. Najangažiraniji su i najcitiraniji, izazivaju najviše komentara i korisnici Facebooka najčešće ih prenose na svojim statusima.

Zanimljivo je kako je mjerenje dijagnosticiralo da je predsjednik Živog zida učinkovitiji na društvenoj mreži od svog stranačkog trabanta Ivana Pernara koji je svoju popularnost uvelike zahvaljuje svojim neumornim i ogromnim radom na Facebooku. Fascinantan je učinak suca Kolakušića koji je stao u zaštitu ovršenih i prvi pred više od godinu dana kazao da je Lex Agrokor prevara i zakon smišljen za izabrane... Mislav Kolakušić ima gotovo deset puta manje pratitelja od Kolinde Grabar Kitarović te tri i pol puta manje od Ivana Pernara, no usprkos tome ima u prosjeku 194 komentara, ili 44 više nego što ih ima Kolinda Grabar Kitarović. Zanimljivo je jako je u ljetošnjem istraživanju Sudac ima i 259 komentara po svom postu. Još je veća razlika kod dijeljenja postova. Kolakušića razmjenjuje u prosjeku njih 804, Kolindu Grabar Kitarović 129, Sinčića 100, a Pernara 74 u prosjeku. Zanimljivo je kako korisnici društvene mreže češće komentarom reagiraju na postove Bože Petrova nego na one Pernara i Sinčića. Viliborovi se postovi šeraju više nego oni predsjednika dviju najvećih stranaka, no te su brojke ravne ništavilu u odnosu na one koje postiže Kolakušić. I osam su puta slabiji. Dakako da ovo istraživanje valja shvatiti uvjetno, jer metodologija praćenja nije uvažavala brojne specifičnosti. Facebook protagonisti ovog istraživanja koriste na različite načine. I dok ga političari iz Živog zida maksimalno eksploatiraju objavljujući katkada dnevno i više od deset, drugi poput Kolakušića, Plenkovića, a i Kolinde Grabar Kitarovića to katkada čine i samo jednom u deset dana. To je možda i dovelo da «rasipanja» likova, šeranja i komentara kod čelnika Živog zida, baš kao što je diglo u sam vrh suca Kolakušića.

Upravo je Facebook jedno od najubojitijih oružja s kojima se služi kako bi došao do popularnosti. I on to ne čini na svom «vlastitom zidu», već njegovi interesi, lik i djelo se objavljuju na zidu Građani za Mislava Kolakušića. Koliko god istraživanje bilo specifično njegovi su rezultati utoliko zanimljivi što otkrivaju kako je popularnost političara na posve modernim komunikacijskim platformama uvelike drukčije od onih postojećih istraživanja.

Sasvim sigurno da Kolinda Grabar Kitarović ne bi bila tako blizu po bodovima Mislavu Kolakušiću da često ne igra na sentimentalnost korisnika. Njen post objavljen s mamom i tatom bio je i dvadeset puta više lajkan, šeran i komentiran nego njeni uobičajeni postovi, što tek reći na one objavljene iz svlačionica hrvatskih nogometaša i tenisača. Slični zaključci dali bi se reći i za Andreja Plenkovića, koji prikupi više komentara jedino onda kad piše o hrvatskoj himni koja svira rukometašima i sličnim temama koje potiču rodoljublje i naše uspješne sportaše.

Tek kad pogledate listi pratitelja jedne i druge skupine vidjet ćete kako su političari višestruko slabije praćeni na društvenim mrežama od zabavnjaka. Tako 2 Cellos imaju 1,4 milijuna pratitelja, Severina gotovo milijun, a Parni valjak njih 384.508. Osim Predsjednice još jedino Ivan Pernar ima zavidan broj onih što ga u stopu prate na «Fejsu». Superiorni i iznimno efikasan Kolakušić ima ih samo 80.640 ili 7x manje od Predsjednice, pet puta manje od Lidije Bačić, Lane Jurčević i Tonya Cetinskog.

Posebna su priča oni iz druge polovine naših tablica. Sa samo jednim prosječnim komentarom i sa samo dva prosječna «šeranja» najlošiji status na Facebooku ima Tonino Picula, europarlamentarac.

Hoće li u skoroj budućnosti i u nas društvene mreže biti presudan čimbenik? Sasvim sigurno da hoće. Bezbroj je dokaza sve većoj popularnosti Facebooka, Instagrama, Twittera i drugih aplikacija društvenih mreža. Upravo zahvaljujući njima na posljednjim je američkim izborima pobijedio Donald Trump, a takvi bi se primjeri, i to ne samo iz političkog života, dali redati u nedogled. Upravo stoga ovo je istraživanje dokaz o razmjerima utjecaja i preraspodjeli mjerenja popularnosti ne posve drugačijom platformama, od onih istraživanja koje koriste vrlo mali broj ispitanika i to prikupljajući podatke putem fiksnih telefonskih linija i slanjem nekad i ne više od 547 pisama. Zapravo ni sami nismo svjesni da su se ti procesi dogodili i da su društvene mreže otvorile prostor ne samo novim igračima na političkoj sceni, već i istini. Ništa više nije kao prije. Sve donedavno u medijima je vladalo pravilo «zaustavite Reuters», no nerijetko su vijesti zaustavljali sami dirigirani mediji. Danas je to posve drukčije, jer istina koju proizvede i sićušni korisnik na društvenim mrežama ako je zanimljiva i angažirana naći će svoj put. I to na jednak način na koji to nađe voda. Koliko god u nastavku teme upozoravano na nove oblike cenzure koje nam nameće i Facebook, upravo društvenim mrežama moramo zahvaliti strelovit razvoj demokracije koja je poput poplave preplavila političku, medijsku, društvenu i inu kolotečinu.