Napisao: Borut Černelić

Foto: Bojan Haron Markičević

Mislavu Kolakušiću prvo je dodijeljeno Izvještavanje o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2017., 2018. i 2019. godinu, stručni tekst u kojemu se daje svojevrsna ocjena Europskoj komisiji za poštivanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te joj se daju preporuke za daljnji rad.

Tako je ovog tjedna uputio Odboru za pravne poslove i dva dodatna amandmana, a onaj pod brojem 46 dobio je potporu 22 člana Odbora za pravna pitanja. Samo je jedan bio protiv. Veliko je to priznanje za Kolakušićev rad. Sasvim je izvjesno kako će ga uskoro usvojiti i sam Europski parlament. U Amandmanu 46 poziva se na reviziju Ugovora o  funkcioniranju Europske unije i na uvođenje izravnoga prava Europskoga parlamenta na zakonodavnu inicijativu jer Europski parlament izravno zastupa europske građane, a ne samo nacionalne interese. Europski parlament među rijetkima je u svijetu, možda i jedini, koji nema pravo na zakonodavne inicijative te je ovo hrabar korak jednoga zastupnika u smjeru davanja punoga legitimiteta Europskome parlamentu da zastupa građane – naravno da to vjerojatno neće sada proći jer je to on predložio nego će to čekati vrijeme kada se oko toga postigne politički dogovor velikih, ali je značajno jer i veliki o tome itekako raspravljaju i zasad nemaju hrabrosti to ovako predložiti.

Mislav Kolakušić je uspio u nečemu u čemu većina nezavisnih zasad nije, što pokazuje njegov ugled i povjerenje koje ima u zastupnika. Čak i EPP-ovci nerijetko u kuloarima ističu kako dijele njegove poglede, npr. dio njih o koroni, ali bi njihovo zauzimanje stajališta ili podrška tome bilo pogubno za njih. 

Drugo izvješće koje je dobio je zapravo izrada pravnoga mišljenja o unapređenju postupovnih pravila za revizije u okviru digitalnoga poslovanja i transakcija,

Izvješće o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2017., 2018. i 2019. godinu

JURI/9/04857 – 2020/2262(INI)

Izvjestitelj: Mislav Kolakušić (nezavisni zastupnici)

U ovome dokumentu pozdravlja se stalno uzimanje u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti koja su vodeća načela djelovanja Europske unije te se podsjeća na zabrinutost iznesenu u prethodnim izvješćima o pomalo rutinskoj prirodi godišnjih izvješća o supsidijarnosti i proporcionalnosti koje priprema Europska komisija, u kojima često nije podrobno razmotreno kako se ta načela poštuju pri oblikovanju politika Europske unije. Podsjeća se da se načelom supsidijarnosti koje je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji nastoji osigurati da se odluke donose na razini što je moguće bližoj građanima i da se provode stalne provjere kako bi se potvrdilo da je djelovanje na razini Europske unije opravdano u kontekstu mogućnosti dostupnih na nacionalnoj, područnoj i mjesnoj razini te da se zajamči da Europska unija poduzima mjere samo ako je to učinkovitije od djelovanja na nacionalnoj, područnoj i mjesnoj razini, osim u područjima njezine isključive nadležnosti. Podsjeća se, također, i na to da se načelom proporcionalnosti zahtijeva da bilo kakvo djelovanje Europske unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva iz Ugovora o Europskoj u

U dokumentu se naglašava da upotreba direktiva kao zakonodavnih instrumenata omogućuje bolju usklađenost s načelom supsidijarnosti i poštovanje toga načela te se primjećuje zaključke Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu pod naslovom Činiti manje, ali učinkovitije, pri čemu se skreće pozornost na činjenicu da je Europski parlament odbio poziv na sudjelovanje imenovanjem članova Radne skupine, uz puno poštovanje njegove institucijske uloge kao jedinoga izravno izabranoga tijela Europske unije i uloge u jamčenju demokratskoga nadzora nad aktivnostima Europske unije. Nadalje, pozdravlja se mjeru kojom se nacionalnim parlamentima pomaže da učinkovitije izvršavaju svoju ulogu isključivanjem razdoblja od 20. prosinca do 10. siječnja iz osmotjednoga razdoblja tijekom kojega nacionalni parlamenti mogu podnositi obrazložena mišljenja te se ističe važnost sudjelovanja nacionalnih parlamenata u zakonodavnim postupcima na razini Europske unije, ali i žali zbog činjenice da je Europska komisija 2017. godine primila 20 % manje obrazloženih mišljenja nego 2016. godine (52 obrazložena mišljenja 2017. godine u usporedbi sa 65 obrazloženih mišljenja 2016. godine) i da je 2018. godine primila samo 37 obrazloženih mišljenja te se primjećuje da ni za jedan prijedlog nije primljeno više od četiri obrazložena mišljenja. Pritom se primjećuje i da je 2017. godine, od ukupno 41 domova nacionalnih parlamenata, samo 19 nacionalnih parlamenata izdalo obrazložena mišljenja, a da je 2018. godine taj broj pao na 14. U izvješću se potvrđuje činjenica da je 2019. godina bila prva godina od uvođenja postupka nadzora nad poštovanjem načela supsidijarnosti tijekom kojega nacionalni parlamenti nisu podnijeli obrazložena mišljenja zbog nagloga pada zakonodavnih aktivnosti Europske komisije tijekom prijelazne godine između dviju vodstava Europske komisija. Nadalje, naglašava se da je procjena učinka ključan instrument u jamčenju poštovanja načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i promicanju odgovornosti te se pritom pozdravlja činjenica da su ta dva načela dio preispitivanja kvalitete koji provodi Odbor za nadzor regulative, ali se naglašava da bi se neovisnost odbora mogla dodatno poboljšati i ističe da bi strateško predviđanje moglo imati ključnu ulogu u pripremi politika Europske unije za budućnost jer će omogućiti utemeljenost kratkoročnih inicijativa na dugoročnoj perspektivi. Potvrđuje se i da će elementi predviđanja biti u cijelosti uključeni u raspored rada Europske komisije za bolju regulativu, procjene učinka i evaluacije te se zaključuje da će strateško predviđanje poduprijeti program REFIT kojim se utvrđuju mogućnosti za smanjenje regulatornoga opterećenja i kojim se jamči da postojeći propisi Europske unije ostanu prikladni za budućnost. U dokumentu se primjećuje i da je Odbor za nadzor regulative 2017. godine ispitao ukupno 53 procjene učinka, da je u 12 slučajeva procijenio da treba poboljšati njihovu analizu supsidijarnosti i dodane vrijednosti djelovanja Europske unije i da je 30 mišljenja sadržavalo primjedbe o proporcionalnosti te kako je 2018. godine ispitao 75 procjena učinka i da je u 16 slučajeva bilo potrebno poboljšati njihovu analizu supsidijarnosti i dodane vrijednosti djelovanja Europske unije, a da je 47 mišljenja sadržavalo primjedbe usmjerene na poboljšanje analize proporcionalnosti i usporedbe političkih opcija, pri čemu se ističe da je navedeno tijelo 2019. godine ispitalo samo jednu procjenu učinka.

U izvješću se podržava predanost Europske komisije ex ante evaluaciji prije razmatranja mogućih zakonodavnih izmjena te se smatra da bi Europska unija i tijela država članica trebali nastaviti blisko surađivati kako bi se osigurala bolja procjena stvarnoga učinka propisa Europske unije na građane, gospodarstvo, strukturu društva i okoliš, a ističe se kako se podržava i konsolidaciju odgovora ako sedam ili više nacionalnih parlamenata podnese obrazložena mišljenja o jednome od zakonodavnih prijedloga Europske komisije, unatoč tome što nije dosegnut prag za pokretanje postupka žutog kartona te se smatra da se time povećava vidljivost stajališta nacionalnih parlamenata. Pozdravlja se i pristup jedan za jedan koji se temelji na sudjelovanju dionika, a kojim Europska komisija nastoji kompenzirati novouvedena opterećenja tako da ljude i poduzeća oslobodi jednakovrijednih opterećenja na razini Europske unije u istome području politike, ali se naglašava da provedba toga pristupa ne bi trebala dovesti do mehaničkih odluka o stavljanju propisa izvan snage ili nižih standarda. U tom se pogledu pozdravlja činjenicu da je Europska komisija uspostavila platformu Spremni za budućnost i skupinu stručnjaka na visokoj razini u kojoj će sudjelovati razni dionici, stručnjaci iz država članica i predstavnici Odbora pokrajina te Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, a koja savjetuju Europsku komisiju o tome kako utvrditi postojeće potencijalno opterećujuće zakonodavstvo Europske unije i kako ga pojednostavniti i modernizirati, među ostalim digitalizacijom.