Kolakušićev štovatelj prvi čovjek HR pravosuđa: - Mislav je bio potpuno u pravu i za to su mu se trebali nakloniti i ujedno ispričati. Đuro Sessa to ni u najgorim morama nije mogao očekivati
Mr. sc. Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH veliki je štovatelj Mislava Kolakušića koji je njegova prethodnika progonio, nazivao lašcem i glavnim protagonistom HR krivosuđa! Nasljednik Đure Sesse, ozloglašenog neprijatelja Mislava Kolakušića, dobro je znan i po javnoj podršci nekad sucu Trgovačkog suda u Zagrebu, a danas eurozastupniku. Govoreći o njegovoj ulozi u "predstečajnim nagodbama koja je bila elementarno odvratna, sudac Kolakušić je bio potpuno u pravu i za to su mu se trebali nakloniti i ujedno ispričati."Mr. sc. Radovan Dobronić, IZ PRVE RUKE, sasvim je sigurno jamstvo za promjene u HR pravosuđu, On ne samo da je kandidat "lijevog" Milanovića, on je otvoreno davao podršku svom kolegi sa suda, Mislavu Kolakušiću, kao jedan od rijetkih sudaca. KOMIČNA ODLUKA Vrhovnog suda stoga nije neobična, jer njih 29 odbilo je podržati Dobronića. Zanimljivo, u predizbornoj kampanji Mislav Kolakušić je ustvrdio da je "njih 29 sudaca Vrhovnog suda sudilo i u Jugoslaviji! I kako onda očekivati da kandidat Milanovića i Kolakušića prođe.
N1 screenshoot
Na Općoj sjednici Vrhovnoga suda Republike Hrvatske razmatrani su programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske. Prisutni su suci (njih 31) raspravljali o programima i životopisima kandidata. Tajnim glasanjem suci su mogli podržati više od jednog kandidata. Opća je sjednica odlučila podržati kandidaturu dr. sc. Marina Mrčelu.
“Kandidata dr. sc. Marina Mrčelu podržalo je 29 sudaca. Tijekom rasprave izraženo je mišljenje da životopis ovoga kandidata daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda Republike Hrvatske. Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja. Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu. Jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.”
“Kandidata mr. sc. Radovana Dobronića podržala su četiri suca pa time nije podržana njegova kandidatura. Tijekom rasprave istaknuto je da kandidat nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj. Bavio se uskim segmentom trgovačkog prava, a nema iskustva u rukovođenju. Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. Norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova. U programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi (u nekim trgovačkim stvarima), a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost.
Kandidatkinji Barbari Gundić nije dan niti jedan glas. U programu rada kandidatkinja ne iznosi niti jednu ideju na koji način organizirati rad Vrhovnog suda i riješiti postojeće zaostatke. Ne iznosi ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini. Uz to nema ni iskustva u radu kao sudac.
Kandidatkinji dr. sc. Lani Petö Kujundžić nije dan niti jedan glas. Program rada ocijenjen je šturim, bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Opća sjednica smatra da kandidatkinja ne bi mogla uspješno obavljati poslove predsjednice Vrhovnog suda.
Kandidatu dr. sc. Šimi Saviću nije dan niti jedan glas. Iz životopisa i programa rada kandidata nisu vidljive iznimne kvalitete zbog kojih bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno.
Dva suca Vrhovnoga suda nisu podržala niti jednog kandidata.
Članak je također dostupan u tiskanom izdanju magazina Start, koji je u prodaji od 31.07.2021.
