Napisao i infografika: prof. dr. Dražan Dizdar

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kako je to moguće? Nije li to paradoks? Nije! Ako se pogledaju statistički trendovi, onda stvari postaju jasnije.

Rezultati HDZ-a su iznenadili sve (analitičare i anketne agencije), pa i same HDZ-ovce. No, iza tog iznenađenja krije se zapravo očekivani rezultat na koji jasno ukazuju analize trenda. Ako se u analizu uključe podaci od parlamentarnih izbora od 2.000 godine do ovih upravo održanih (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica), onda rezultati HDZ-a postaju i te kako očekivani.

Što statistička analiza pokazuje?

Broj birača se nakon 2011. godine smanjio i stabilizirao na oko 3.5 milijuna, dok se broj birača koji su konzumirali svoje boračko pravo kontinuirano smanjuje (sa 75% na izborima 2.000. na 46% na upravo održanim izborima 2020.) Broj osvojenih glasova se također smanjuje, dok postotak osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, raste. Dakle, iako HDZ ima trenda pada broja osvojenih glasova, postotak broja osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata ima trend rasta jer je pad broja birača koji izlaze na izbore znatno veći od pada broja osvojenih glasova.

Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova, već u sve većoj apstinenciji birača, odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.

Prema tome, zaključak je da je povećanje izbornih apstinenata glavni razlog povećanja političke moći HDZ-a.

Zbog čega se povećava broj izbornih apstinenata je ključno pitanje za promjenu političkih odnosa.
IZBORNA ANALITIKA: HDZ OSVAJA SVE MANJE BIRAČA, A SVE VIŠE POLITIČKE MOĆI

Kako je to moguće? Nije li to paradoks? Nije! Ako se pogledaju statistički trendovi, onda stvari postaju jasnije.

Rezultati HDZ-a su iznenadili sve (analitičare i anketne agencije), pa i same HDZ-ovce. No, iza tog iznenađenja krije se zapravo očekivani rezultat na koji jasno ukazuju analize trenda. Ako se u analizu uključe podaci od parlamentarnih izbora od 2.000 godine do ovih upravo održanih (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica), onda rezultati HDZ-a postaju i te kako očekivani.

Što statistička analiza pokazuje?

Broj birača se nakon 2011 godine smanjio i stabilizirao na oko 3.5 milijuna, dok se broj birača koji troše svoja prava boravišta konstantno smanjuje (sa 75 % na izborima 2.000. godine na 46 % na izborima 2020.) smanjuje se i broj osvojenih glasova, dok je broj osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, dakle, iako HDZ ima tendenciju pada broja osvojenih glasova, broj osvojenih glasova, i time broj osvojenih ima tendenciju rasta jer je pad broja birača koji dolaze na izbore znatno veći od

Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova, već u sve većoj apstinenciji birača, odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.

Prema tome, zaključak je da je povećanje izbornih apstinenata glavni razlog povećanja političke moći HDZ-a.

Zbog čega se povećava broj izbornih apstinenata je ključno pitanje za promjenu političkih odnosa.

IZBORNA ANALITIKA: 17% OSVOJENIH GLASOVA, 100% VLASTI

Legitimitet je najjednostavnije definirati kao pravo na vlast.

U demokratskom sustavu ukupan legitimitet (prvo na vlast) dolazi od ukupnog broja birača.

Od ukupnog legitimiteta (ukupnog broja birača) HDZ osvoji 17% glasova.

Tih 17% se pretvori u 37% zbog onih koji nisu izišli na izbore.

Tih 37% se po izbornom zakonu pretvori u 44% mandata u saboru.

Tih 44% mandata se uz pomoć dvije beznačajne političke stranke i 8 manjinskih zastupnika pretvori u 100% izvršne vlasti.

Demokracija se definira kako politički sustav u kojem vlast ima većina koja radi u interesu većine.

IZBORNA ANALITIKA: HDZ OSVAJA SVE MANJE BIRAČA, A SVE VIŠE POLITIČKE MOĆI

Kako je to moguće? Nije li to paradoks? Nije! Ako se pogledaju statistički trendovi, onda stvari postaju jasnije.

Rezultati HDZ-a su iznenadili sve (analitičare i anketne agencije), pa i same HDZ-ovce. No, iza tog iznenađenja krije se zapravo očekivani rezultat na koji jasno ukazuju analize trenda. Ako se u analizu uključe podaci od parlamentarnih izbora od 2.000 godine do ovih upravo održanih (ukupno 7 parlamentarnih izbora u 10 izbornih jedinica), onda rezultati HDZ-a postaju i te kako očekivani.

Što statistička analiza pokazuje?

Broj birača se nakon 2011. godine smanjio i stabilizirao na oko 3.5 milijuna, dok se broj birača koji su konzumirali svoje boračko pravo kontinuirano smanjuje (sa 75% na izborima 2.000. na 46% na upravo održanim izborima 2020.) Broj osvojenih glasova se također smanjuje, dok postotak osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata, raste. Dakle, iako HDZ ima trenda pada broja osvojenih glasova, postotak broja osvojenih glasova, a time i broj osvojenih mandata ima trend rasta jer je pad broja birača koji izlaze na izbore znatno veći od pada broja osvojenih glasova.

Dakle, razlog zbog čega HDZ-u raste politička moć ne leži u većem broju osvojenih glasova, već u sve većoj apstinenciji birača, odnosno u činjenici da HDZ u manjoj mjeri gubi birače nego se povećava broj birača koji odustaju od izbora. Stoga, HDZ svoju političku moć zapravo crpi iz svog relativno stabilnog biračkog tijela koje se u manjoj mjeri smanjuje nego se povećava broj izbornih apstinenata.

Prema tome, zaključak je da je povećanje izbornih apstinenata glavni razlog povećanja političke moći HDZ-a.

Zbog čega se povećava broj izbornih apstinenata je ključno pitanje za promjenu političkih odnosa.

IZBORNA ANALITIKA: KAKO JE D'HONDT PODIJELIO MANDATE GLASAČA ČIJE POLITIČKE OPCIJE NISU PREŠLE IZBORNI PRAG

I. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 9.364 glasova (5,4%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

II. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 27.939 glasova (17%...

Nastavi čitati
IZBORNA ANALITIKA: KAKO JE D'HONDT PODIJELIO MANDATE GLASAČA ČIJE POLITIČKE OPCIJE NISU PREŠLE IZBORNI PRAG

I. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 9.364 glasova (5,4%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

II. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 27.939 glasova (17%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

III. IZBORNA JEDINICA - 13 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 23.481 glasova (15%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

IV. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 26.290 glasova (19%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i DP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

V. IZBORNA JEDINICA - 10 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 18.530 glasova (13%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata više u odnosu na broj osvojenih glasova.

VI. IZBORNA JEDINICA - 14 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 15.262 glasova (10%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 više u odnosu na broj osvojenih glasova

VII. IZBORNA JEDINICA - 16 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 12.088 glasova (6%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova

VIII. IZBORNA JEDINICA - 16 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 28.787 glasova (19%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat i SDP-u 2 mandata više u odnosu na broj osvojenih glasova

IX. IZBORNA JEDINICA - 8 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 41.963 glasova (21%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 2 mandata i SDP-u 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova

X. IZBORNA JEDINICA - 5 izbornih lista koje nisu osvojile niti jedan mandat (nisu prešle izborni prag) osvojilo je 21.009 glasova (11%) što je prema D'Hondtovoj metodi HDZ-u dodalo još 1 mandat više u odnosu na broj osvojenih glasova.

Ukupno je 224.723 glasova (14%) koji nisu rezultirali niti jednim mandatom što iznosi 20 mandata, a koji su prema D'Hondtovoj metodi pripali:
• HDZ – 14 mandata
• SDP – 5 mandata
• DP – 1 mandat.

Jedno do osnovnih načela pri kreiranju izbornog sustava glasi: “Izborni sustav trebao bi osigurati način agregiranja i transformiranja glasova u parlamentarne mandate tako da ne proizvede suviše velike disproporcijske učinke između osvojenih glasova birača i alociranih parlamentarnih mandata.“