Napisao: Borut Černelić

Foto: Melanie WENGER/Copyright © European Union

Marine Le Pen navodno je uspjela postići dogovor s Fideszom, strankom mađarskoga premijera Viktora Orbana, strankom Lega Nord Mattea Salvinija, strankom Pravo i pravda poljskog premijera Mateusz Jakuba Morawieckoga. Tako udruženi ID - Identity and Democracy (73 zastupnika) s ECR - Europski konzervativci i reformisti (62 zastupnika) te sigurnim Fidesom (12 zastupnika) imat će u startu 151. zastupnika u Bruxellesu, među njima i našu za sada jedinu, no ne i posljednju zastupnicu, Ružu Tomašić. Nove politička skupina, koja bi se navodno trebala zvati "Europa nacija i slobode" očekuje se i službeno u drugome dijelu 2021. godine, odnosno do polovice mandata postojećega, devetoga saziva Europskoga parlamenta. Bit će to tektonski poremećaj u Europarlamentu, jer Salvini i Le Pen, koji sada imaju kroz skupinu ID - Identity and Democracy 73 zastupinka lako bi mogli postati i najvećom zastupničkom skupinom u Europskom parlamentu. Mogli bi čak srušiti i EPP utvrdu Macrona, Merkel, Plenkovića... koji trenutno bez mađarskog Fidesa broje 170 zastupnika. Kako je to moguće? Morawiecki sa sobom dovodi gotovo 25 poljskih članova Pravo i pravde, koji su dio skupine Europski konzervativci i reformisti i kojih je u EP sada 62 (Ruža Tomašić). Svi oni, plus 12 Orbanovih iz Fidesa čine brojku od 151 europarlamentaraca, a govori se još i o brojnim prebjezima Neovisnih, o njih najmanje 50 %, od ukupno njih 27. Tako je za njih lako dohvatljiva brojka već 170 u startu. Nakon izlaska iz EPP-a upravo njih toliko (170) ima grupaciju koju predvode Merkel i Macron, a u kojoj je i Andrej Plenković. Kako stvari stoje i postoje indicije da se i dalje događa rastakanje EPP-a, a među izglednijim kandidatima za mijenjanje tabora tako su i Janšini slovenski konzervativci, a ima još sličnih primjera. S njima bi Le Pen prvo mogla zavladiti Europarlamentom i s takvom "nenadanom moći" puno će se lakše upustiti u izbornu kampanju za predsjednicu Francuske.

Francuska političarka i čelnica Stranke nacionalnoga okupljanja (franc. Rassemblement national) i kandidatkinja Marine Le Pen je sa sve većim izgledima za novu francusku predsjednicu. Sljedeće godine juriša po treći put na Elizejsku palaču, a kako ankete i javno mnijenje govori, nikad bliže toj uzvišenoj tituli nije bila. Emmanuel Macron iz dana u dan gubi potporu i to ponajprije zbog politike prema imigranatima i zbog covid krize. Marine Le Pen ima dobro razrađenu strategiju osvajanja vlasti i ona se ne zadržava samo na Francuskoj. Prvi korak je napravljen u Europskom parlamentu, gdje je Le Pen u višegodišnjem savezu s Matteom Salvinijem. Sada u svoje gnijezdo privlači i poljsku stranku Pravo i pravda te mađarski Fidesz. Orban je glavom bez obzira pobjegao iz Merkeličinog i Plenkovićevog vladajućeg EPP-a i kao miraz Salviniju i Le Pen donosi svojih 12 zastupnika. No tu priči nije kraj. Velik broj i nezavisnih zastupnika spreman je uči u zajedničku igru. Njih je trenutno 27. Valja naglasiti kako se Marine Le Pen vrlo pragmatično odmaknula od krajnje desnice u Francuskoj. Približila se jako zelenima i centru te postala prihvatljivija brojnim Francuzima. Posljednjih se tjedana u javnosti pojavljivalo mnogo oprečnih podataka, od izjave Victora Orbana, mađarskoga premijera da nikad ne bi stupio u koaliciju s Marine Le Pen do straha poljskih kolega iz Pravo i pravde, političke skupine Europski konzervativci i reformisti od navodnih veza Marine Le Pen s Rusijom. Tako što je francuska političarka u domaćim medijima nedavno otvoreno komentirala, poručivši Poljacima da ih nitko u novoj političkoj skupini ne prisiljava na suradnju s Rusijom. U međuvremenu su se prošloga tjedna ponovo u Budimpešti sastali zamjenik talijanskoga premijera Matteo Salvini i mađarski premijer Viktorom Orbanom. Dvojica su se čelnika tom prigodom dogovorili da će usko surađivati ​​na protuimigracijskim mjerama, a Matteo Salvini poslije sastanka pozvao je nacionalističke stranke u Europskome parlamentu da udruže snage i uspostave novi savez. Prije toga, još prošlog mjeseca partner im je također u Budimpešti bio Mateusz Jakub Morawiecki. Jake su to snage koje ne treba olako shvatiti. Od hrvatskih zastupnika za sada je u ovoj špekulativnoj kombinatorici samo Ruža Tomašić, konzervativka, no spominju se i još neka druga imena, njih najmanje dvoje.

Koliko je zapravo Marine Le Pen snažna i osebujna politička figura govore i podaci s terena koji je dižu i na čak 25 do 30 posto trenutne potpore u Francuskoj. U prilog tomu ide i podatak kako je flamanska stranka "Vlaams Belang", prema pisanju belgijskih medija, postala najveća belgijska politička stranka s podrškom od 25 posto. Marine Le Pen već je posjetila Bruxelles kako bi podržala i osnažila nastojanja te stranke, čiji su zastupnici već pod okriljem njezine postojeće političke skupine u Europskome parlamentu Identitet i demokracija.

Sve je izvjesnije kako se karte opasno miješaju u Bruxellesu i kako će budućnost Europe u velikoj mjeri ovisiti o uspjehu, odnosno neuspjehu Marine Le Pen u srazu s Emmanuel Macronom sljedeće godine na francuskim predsjedničkim izborima. Kladioničari spremni riziku sve se otvorenije priklanjaju Marine Le Pen, kćeri i političkoj nasljednici Jean Marie Le Pene, koji je godinama s pozicije tvrdog desničara pokušavao bezuspješno doći do političke moći u Francuskoj. Njegova kćer puno je pragmatičnija. Osim što se odmakla od krajnje desnice zaigrala je i na kartu nove "Europe nacija i sloboda". U toj skupini mjesto trenutno ne traže Plenkovićev HDZ, no Suverenisti s Ružom Tomašić, a i još neki hrvatski eurozastupnici lako bi mogli osvanuti u tom novom elitnom europskom društvu.